Kako će Putin koristiti rat Hamasa i Izraela da OSAKATI ZAPAD I UKRAJINU? Kremlj se već služi napadima kako bi stvorio JOŠ VEĆI HAOS
Invazija na Ukrajinu primorala je izolovanu Rusiju da stupi u “manje poželjna partnerstva”.
Kako je u izvještaju u ponedjeljak izvjestilo britansko Ministarstvo odbrane, invazjia na Ukrajinu imala je za posljedicu međunarodnu izolaciju Rusije, što je Moskvu natjeralo da “preusmjeri svoje spoljnopolitičke napore i oformi saveze sa ranije manje poželjinim partnerima radi diplomatske, ekonomske i vojne podrške”.
Diplomatske i ekonomske veze između Rusije i Irana ojačale su od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022, navelo je britansko Ministarstvo na “X” (Tviter). Vojna pomoć Irana Moskvi sadržala je stotine jednokratnih dronova koji su bili ključni element ruske kampanje u Ukrajini a oni se sada proizvode u Rusiji, piše “Glas Amerike” (VOA).
Kremlj “već koristi Hamasove napade na Izrael” – i vjerovatno će nastaviti da to radi - kako bi pojačao svoju retoriku protiv miješanja Zapada u Ukrajinu, demoralisao Ukrajince, a Ruse uvjerio da će fokus Zapada na krizu u Izraelu skrenuti njegovu pažnju sa rata u Ukrajini, navode iz Instituta za proučavanje rata (ISW).
"SAD treba da se bave Bliskim istokom, a ne da se miješaju u ruske poslove u Ukrajini"
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, Kremlj je okrivio Zapad za zanemarivanje sukoba na Bliskom istoku zbog podrške Ukrajini, te tvrdio da će međunarodna zajednica prestati da se fokusira na Ukrajinu već će se okrenuti ka Bliskom istoku.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, rekao je da bi Sjedinjene Države i njeni saveznici trebali da budu “zauzeti” radom na “palestinsko-izraelskom rešenju” i da se ne miješaju u ruske poslove i pružaju vojnu pomoć Kijevu, rekli su iz ISW.
Ugledni ruski propagandista Sergej Mardan i drugi ruski blogeri žele da utiču na svoju publiku i demoraliziju ukrajinske slušaoce tvrdnjama da će Rusija imati koristi od eskalacije u Izraelu dok svijet “na neko vrijeme skreće um sa Ukrajine i ponovo se zauzima da ugasi vječnu vatru na Bliskom istoku”, naveo je Institut.
Grupa je dodala da narativ Kremlja da će Ukrajina izgubiti međunarodnu podršku ima za cilj da uvjeri rusku publiku da će međunarodna zajednica ignorisati ukrajinske ratne napore. Reagujući na Hamasov koordinisani napad protiv Izraela u subotu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podsjetio je svijet u svom video obraćanju da ustane čvrsto protiv terora gdje god da se pojavi.
Ukrajina solidarna sa Izraelom: "Teror otvorio previše frontova protiv čovječanstva"
- Teror je otvorio previše frontova protiv čovječanstva. Rat protiv Ukrajine. Rat na Bliskom istoku. Užasna destabilizacija u Africi. Stalni pokušaji provociranja krize na svjetskom tržištu hrane. Biti jak u takvim uslovima znači suprotstaviti se teroru. Nije dovoljno biti velika ni bogata zemlja, niti je dovoljno imati ambicije. Biti snažan znači pomoći u zaštiti ljudi i života od svih oblika terora – rekao je on.
Zelenski je u nedjelju imao hitan poziv sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom u vezi situacije u Izraelu i akcija oružanih i snaga bezbjednosti u odbijanju napada. Izrazio je solidarnost Ukrajine sa Izraelom i ponudio saučešće za brojne žrtve.
Crni bilans trećeg dana rata između Izraela i Palestine pokazuje da je najmanje 800 ljudi ubijeno u Izraelu, dok je ranjenih u napadima više od 2.500 a krvave akcije se nastavljaju.
Zelenski je u ponedjeljak povukao paralelu između ruskog napada na Ukrajinu i upada militantne grupe Hamas u Izrael, rekavši da samo "pravila (i) međunarodno pravo" mogu da obezbjede mir širom svijeta.
Rekordna upotreba iranskih dronova
U međuvremenu, ukrajinske vazduhoplovne snage očekuju navalu ruskih napada dronovima ove zime, kako je u nedjelju rekao Jurij Ignjat, dodajući da podaci za septembar pokazuju da će ruska upotreba iranskih kamikaza-dronova “šahed” zasjeniti prošlogodišnje brojke.
- Ova jesen i zima… već su rekordni u smislu brojeva dronova “šahed”. Oko 500 njih (je upotrebljeno) u septembru – rekao je on u intervjuu nacionalnoj televiziji.
Ignjat je ovu brojku uporedio sa ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu prošle zime, kad je za pola godine upotrebljeno oko 1.000 “šaheda”. Napadi na energetska postrojenja prošle zime oštetili su značajan dio ukrajinskog elektroenergetskog sistema i primorali većinu gradova da racionalizaciju sa strujom i toplom vodom.
Iako je Ukrajina ojačala svoju protivvazdušnu odbranu, zvaničnici su upozorili na rizik od drugog kraha električne mreže ove zime, koja je daleko od obnove nakon posljednje kampanje bombardovanja.
Šojgu u inspekciji "sarmata"
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je u subotu, nakon inspekcije proizvodnje projektila “sarmat” – jednog od najnaprednijeg oružja Rusije koje saveznici NATO zovu “satana” – rekao da je njihov novi interkontinentalni balistički nuklearni raketni sistem u silosu skoro spreman za borbu.
- Ponovno opremanje Strateških raketnih snaga sa ovim sistemom, koji će postati osnova ruskih kopnenih strateških nuklearnih snaga, je prioritet u obezbjeđivanju odbrambenih sposobnosti zemlje – rekao je Šojgu.
Njegovi komentari reflektuju eskalirajuću nuklearnu retoriku Rusije unjenom sukobu sa Zapadom oko rata u Ukrajini, navodi VOA ukazujući da projektili “sarmat” navodno imaju kratku inicijalnu fazu lansiranja što nadzornim sistemima daje malo vremena da isprate njihovo poletanje.
Povlačenje Rusije iz pakta o nuklearnim probama?
U petak je predsjednik ruske Dume Vjačeslav Volodin rekao da će poslanici ponovo razmotriti da li će povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), globalnu zabranu atomskih testova. Do ovakve izjave Volodina došlo je nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio da bi Moskva mogla da razmotri poništenje ratifikacije međunarodnog pakta s obzirom da ga SAD nikad nisu ratifikovale.
Sporazum iz 1996, koji zabranjuje “bilo kakve probne eksplozije nuklearnog oružja ili bilo kakve druge nuklearne eksplozije” bilo gdje u svijetu, potpisalo je 187 nacija ali ih osam njih nije ratifikovalo – uključujući SAD.
VOA piše da SAD nisu ratifikovale sporazum ali da su od 1992. “poštovale moratorijum na probne eksplozije nuklearnog oružja” i kažu da će nastaviti da ga se pridržavaju.
“Bilo bi zabrinjavajuće i veoma žalosno ako bi bilo koja država potpisnica ponovo razmatrala svoju ratifikaciju CTBT-a”, rekao je u saopštenju izvršni sekretar Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih proba Robert Flojd.
Postoje naširoke zabrinutosti da bi Rusija mogla da nastavi sa nuklearnim probama kako bi obeshrabrila Zapad od nastavka vojne podrške Ukrajini, naveo je “Glas Amerike”.