POSEBNA VRSTA MEDUZE: Ova malena meduza pokazuje da za učenje nije potreban MOZAK

Zanimljivosti
POSEBNA VRSTA MEDUZE: Ova malena meduza pokazuje da za učenje nije potreban MOZAK
Uspjeli su izdresirati posebnu vrstu malene meduze da uočava i izbjegava prepreke. To bi moglo biti "novo svjetlo" na korjene učenja.

Prema novom istraživanju, izgleda da nam za pamet nije potreban mozak, odnosno da je evolucija nekim svojim kreacijama omogućila da se uspješno snalaze i uče bez centralizirane "sive tvari". Naime, naučnici su ustanovili da su meduze, uprkos tome što nemaju centralni nervni sistem (odnosno mozak), sposobne učiti iz prošlih iskustava slično kao ljudi, miševi i druge životinje.

 

Stručnjaci su tokom eksperimenta pokazali da može naučiti izbjegavati prepreke kroz asocijativno učenje, odnosno kroz proces stvaranja mentalnih veza između osjetilnih stimulacija i ponašanja.

Meduze su se bez problema snašle u spremniku s crnim i bijelim prugama, kontrast je bio dovoljno jak da zapravo nikada nisu udarile u stijenke. Meduze u običnim sivim spremnicima nisu ništa naučile; udarale su o zidove sve vrijeme. No, meduze u sivo-bijelim prugastim spremnicima su naučile povezivati dekor s rizikom od sudara.

Na početku su plivale blizu sivih pruga i često se s njima sudarale. No, nakon nekih sedam minuta su povećale svoju prosječnu udaljenost od stijenke spremnika za nekih 50 posto. Impresivno, meduze su nakon samo tri do pet sudara uspješno povezale pruge s preprekom. Ovaj eksperiment je dakle pokazao da ove životinjice mogu učiti iz iskustva putem vizuelnih i mehaničkih podražaja, prenosi Index.hr.

Naučnici su zatim, kako bi shvatili temeljni proces asocijativnog učenja meduza, izolirali njihove vizuelno osjetilne centre - ropalije (osjetilne strukture za opažanje svjetla i gravitacije). Svaki ropalij sadrži po šest očiju i stvara signale koji upravljaju pulsirajućim pokretima meduze.

"Iznenađujuće je koliko brzo ove životinje uče"

Stručnjaci su stacionarnom ropaliju prikazivali pomične sive trake kako bi oponašali susret životinje s objektima. Ropalij nije reagirao na svijetlo sive trake, tumačeći da se radi o udaljenim objektima. Međutim, nakon što su naučnici ropaliju davali slabe električne simulacije kada su se počele približavati trake, on je počeo generirati signale za izbjegavanje prepreka.

Ove električne stimulacije oponašale su mehaničke podražaje sudara. Naučnici su naposljetku ustanovili da je za asocijativno učenje kod meduza potrebna kombinacija vizuelnih i mehaničkih podražaja te da ropalij služi kao centar za učenje.

- Iznenađujuće je koliko brzo ove životinje uče, radi se o približno istom tempu kao i kod razvijenijih životinja. Izgleda da je i najjednostavniji nervni sistem sposoban za napredno učenje - rekao je morski biolog Anders Garm sa Univerziteta Kopenhagen u Danskoj, a prenosi Science Daily.

Istraživanje naziva Associative learning in the box jellyfish Tripedalia cystophora objavljeno je u časopisu Current Biology.  

 

Novo