ANALIZA/ŠTA SE DOGAĐA IZMEĐU POLJSKE I UKRAJINE? Desio se preokret - EVO ŠTA TO ZNAČI ZA RAT U UKRAJINI!
Poljski predsjednik Andrzej Duda izjavio je u četvrtak da je voljan razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kao "prijatelji" kako bi se riješile "teške situacije" između njihovih zemalja nakon što je Varšava signalizirala da će prestati slati oružje Kijevu usred spora oko uvoza žitarica, piše CNN.
Pozivajući se na opaske Zelenskog u utorak na Generalnoj skupštini UN-a da "neki od naših prijatelja u Evropi igraju solidarnost u političkom teatru", Duda je rekao poljskom kanalu TVN24 da, iako njegov ukrajinski kolega nije posebno pomenuo Poljsku, "sugestija je postojala i mi svi su to razumjeli."
Upitan da li je uznemiren zbog komentara Zelenskog, Duda je rekao da je "možda uznemiren prejaka riječ".
"Bio sam ogorčen, to bih tako rekao. Kažem ovako: 'ajmo ostati mirni, nemojte dizati temperaturu, jer ovo je spor koji se tiče malog dijela naših odnosa. Ne dozvolimo da utiče na cjelinu, jer za to nema opravdanja i samo će drugi imati koristi od toga", rekao je Duda.
Pritisak je mjesecima rastao zbog zabrane ukrajinskog žita, koju je ranije ove godine uvelo nekoliko zemalja Evropske unije kako bi zaštitile egzistenciju lokalnih farmera zabrinutih da će biti potkopane niskom cijenom ukrajinskog žita.
Prošle sedmice je EU objavila planove za suspenziju pravila. Ali tri zemlje - Poljska, Mađarska i Slovačka - rekle su da namjeravaju prkositi promjeni i zadržati ograničenja na snazi.
"Ovu stvar treba riješiti, to je spor koji je u stvari pravni spor", rekao je Duda za TVN24. "Razumijem da [Ukrajina] po svaku cijenu traži pomoć u svojoj situaciji i stoga ih nije briga gdje prodaju svoje žito, ali nama nije svejedno, a mi želimo da im pomognemo i pomažemo im."
Duda je rekao da je izjava poljskog premijera Mateuša Moravjeckog u srijedu da Varšava više neće slati oružje Kijevu "protumačena na najgori mogući način".
Duda je pojasnio da je premijer govorio o novom oružju namijenjenom modernizaciji poljske vojske i da će se poštovati postojeća obećanja Poljske Ukrajini — uključujući haubice, municiju i vozila za čišćenje mina.
On takođe nije isključio mogućnost da se u budućnosti nastavi sa transferom oružja Kijevu.
ŠTA JE TAČNO POLJSKA OBJAVILA?
"Više ne šaljemo oružje Ukrajini jer sada naoružavamo Poljsku", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u otvorenoj izjavi na društvenim mrežama u srijedu.
Morawiecki je u televizijskom intervjuu dodao da će se Poljska sada fokusirati na isporuku "najmodernijeg oružja" za svoje potrebe, prenijela je državna novinska agencija PAP. "Ako želite da se branite, morate imati čime da se branite", rekao je premijer.
U proljeće je Poljska postala prva zemlja NATO-a koja je poslala borbene avione u Ukrajinu – mjesecima ispred Sjedinjenih Država, koje su tek prošlog mjeseca pristale da odobre transfer aviona F-16, do završetka obuke ukrajinskih snaga.
Također je prethodno poslala više od 200 tenkova sovjetskog tipa u Ukrajinu, a većina zapadne vojne opreme i drugih zaliha stiže do ukrajinskih snaga prelazeći poljsku teritoriju.
Poljska će sada Kijevu vršiti samo isporuke municije i oružja koje su dogovorene prije nego što je Varšava donijela odluku da zaustavi isporuke, rekao je u četvrtak portparol vlade Piotr Muller, prenosi PAP.
Muller je naglasio da je Ukrajina dala niz "apsolutno neprihvatljivih izjava i diplomatskih gestova" i da "Poljska ne prihvata ovu vrstu neopravdanih akcija", prenio je PAP.
Top 10 zemalja koje su se najviše obvezale pružiti vojnu pomoć Ukrajini od početka ruske invazije
KAKO SE DOŠLO DO OVE SITUACIJE?
Pritisak raste već mjesecima zbog zabrane uvoza ukrajinskog žita, koju je početkom ove godine uvelo nekoliko zemalja EU-a kako bi zaštitili sredstva za život lokalnih poljoprivrednika koji su zabrinuti da će biti potkopani niskom cijenom ukrajinskog žita.
Ukrajini, koju često nazivaju "žitnicom Europe" zbog golemih količina žitarica koje proizvodi, Rusija je blokirala crnomorske luke nakon svoje opsežne invazije u veljači 2022.
Strahujući da situacija "prijeti globalnoj sigurnosti hrane", Europska komisija je u maju postavila ono što je nazvala "stazama solidarnosti" kako bi olakšala izvoz i privremeno ukinula sve carine i kvote na ukrajinski izvoz, dopuštajući protok jeftinog ukrajinskog žita u kontinent.
Bijes u Poljskoj tinja od proljeća, kada su farmeri vodili demonstracije protiv ovih poteza. No, ponovno su buknule proteklih dana, nakon odluke triju naroda da ignoriraju ukidanje zabrane.
Komentari ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog u Općoj skupštini UN-a u New Yorku izazvali su osudu Poljske, a ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je ukrajinskog veleposlanika kako bi mu izrazilo svoj "snažan protest".
Početni odgovor Poljske na rat protiv Ukrajine donio je njezinoj populističkoj vladi rijedak porast dobre volje iz cijele Europe i učinio je glavnim igračem u zapadnom odgovoru na rusku agresiju.
Zemlja je prihvatila više od 1,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica i dopustila da njih 15 milijuna prijeđe njezine granice kako bi pobjegli od sukoba. Dvije su zemlje dijelile desetljećima staru sumnju prema Moskvi i Varšavi koje su godinama upozoravale na zamke kupovine ruske energije, što je potopilo njihov odnos u početnim fazama rata.
No napetosti su se pogoršale posljednjih mjeseci, pogoršane ključnim izborima.
Poljska populistička vladajuća stranka, Pravo i pravda (PiS), priprema se za glasovanje 15. oktobra za koje ankete pokazuju da bi moglo rezultirati gubitkom parlamentarne većine. Posebno pate u svojim uporišnim ruralnim regijama u istočnoj Poljskoj, gdje je poljoprivreda važan gospodarski stup.
PiS gubi dio svoje tipične biračke baze u korist stranke Konfederacija, povijesno krajnje desničarske skupine koja se okupljala protiv troškova vojne pomoći Varšave Kijevu i žalila se da je nevolja Ukrajine postala veći prioritet za vladu od poljskog naroda.
Kao odgovor, PiS je naizgled smanjio svoju podršku Kijevu posljednjih mjeseci i pokazao spremnost da zauzme borbeniji stav. U augustu je Varšava pozvala ukrajinskog veleposlanika u Poljskoj nakon što je poljski savjetnik za vanjsku politiku optužio Kijev da je nezahvalan za podršku Poljske u izvozu njezina žita.
ŠTA OVO KONKRETNO ZNAČI ZA RAT U UKRAJINI?
Ako se rješenje ne pronađe, Kijev će se naći u strahu da će odluka Poljske da prestane slati oružje odjeknuti Europom.
Varšava je među nacijama koje su najviše željele ojačati kijevski arsenal od prvih dana sveobuhvatnog rata i pokazala je spremnost potaknuti druge europske sile i SAD da im se pridruže.
U januaru, kada se Njemačka mučila oko toga hoće li kijevskim trupama dati borbene tenkove Leopard 2, Poljska je preuzela vodeću ulogu u okupljanju europske koalicije koja je Berlinu dala dovoljno manevarskog prostora da napravi taj korak.
Danima su poljski dužnosnici javno i privatno govorili o svojoj želji da dovedu borbena vozila visoke tehnologije na prve crte bojišnice i inzistirali su da će to učiniti neovisno o tome dolaze li sunarodnici s njima ili ne.
Kijev i njegovi saveznici bit će zabrinuti da će, ako Varšava zauzme novi stav prema budućim isporukama oružja, druge europske zemlje koje oklijevaju osjetiti manji pritisak da također doniraju zalihe.
Poljaci su dugo upozoravali da je njihova zemlja na nišanu ruskih imperijalnih planova, a invazija Moskve potakla je strahove da će Poljska biti buduća meta.
Ali s ratom koji je sada zaglavljen na istoku Ukrajine i moskovskoj vojsci koja pati od ozbiljnih nedostataka u ljudstvu i vodstvu, izgledi da ruski predsjednik Vladimir Putin napadne zemlju NATO-a kao što je Poljska čine se slabima.
Protuofenziva u Ukrajini koja je u tijeku u međuvremenu je imala koristi od zapadne podrške i zaliha, ali Kijev je gurao više kako bi je proveo kroz ono što će vjerovatno biti dugotrajan i tvrdoglav sukob.