Ko je zapravo bio Alija Izetbegović?
Predsjednik Alija Izetbegović rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a odrastao je u Sarajevu. Prvu mušku gimnaziju završio je 1943.
Piše: Prof. dr. Adamir Jerković
Izetbegović je od najranije mladosti tražio slobodu. Tokom Drugog svjetskog rata bio je progonjen od ustaša (hrvatske fašističke formacije) jer je odbacio fašističku ideologiju i bio protivnik komunista. Priključio se “Mladim muslimanima”, srednjoškolskoj i studentskoj organizaciji koja se borila za očuvanje integriteta muslimana.
Prvi put je uhapšen 1946. i u zatvoru je ostao tri godine. Za to vrijeme veliki broj njegovih saboraca je strijeljan, a još veći broj osuđen na višegodišnje robije.
Ali tu nije bio kraj njegovim mukama s komunističkom ideologijom. Zajedno s još dvanaestoricom intelektualaca, komunistička vlast ga je 1983. osudila zbog njegove intelektualne aktivnosti na 14 godina zatvora u poznatom Sarajevskom procesu. Karakterističan je bio Izetbegovićev stav pred sudom. Bio je hrabar i prkosan. On je rekao: “Volio sam Jugoslaviju, ali ne i njenu vlast!”
Sarajevski proces izazvao je proteste, a beogradski pisci i akademici jugoslavensko pravosuđe nazivali su “arhetipom egzemplarne kazne za riječ i misao”. U zatvoru je ostao pet godina, a onda je u sumrak komunističke vlasti Skupština Jugoslavije 1988. godine donijela odluku o amnestiranju svih zatvorenika osuđenih za verbalni delikt.
Bio je to siguran nagovještaj kraja socijalizma. Na horizontu se pojavio novi demokratski svijet, a na području Jugoslavije mnogi su slutili da će biti rata. Alija Izetbegović je naslutio tragediju situacije u kojoj se našao njegov muslimanski narod. Uključio se u politiku i 27. marta 1990. osnovao Stranku demokratske akcije koja artikulira muslimanske nacionalne interese. Muslimanski narod je prvi put dobio svog predstavnika. Muslimani nisu bili obezglavljeni kao prije Drugog svjetskog rata koji su dočekali goloruki i potpuno nespremni. Nakon pada Berlinskog zida, snažan val slobode zahvatio je velika područja kojima je vladao tad već usahli komunizam. Alija Izetbegović je ušao u posljednju fazu borbe za afirmaciju muslimana i uspostavu samostalne demokratske Bosne i Hercegovine. Ali put do konačnog cilja bio je dug, težak i skupo plaćen.
Alija Izetbegović je u ratu za slobodu ostao neraskidivo vezan za svoj narod. Kada su mu savjetovali da napusti Sarajevo, odbio je. Ucrtana na karti velike Srbije, a kasnije i velike Hrvatske, Bosna i Hercegovina se našla u raljama gladnih zvijeri, koje su se s neviđenom strašću bacile na, kako su mislili, laku metu.
Islamski svijet mu je dao Faisalovu nagradu, rekao je:
“Bošnjački muslimani su ubijani i proganjani samo zato što su muslimani. Ali ipak su pobjednici – jer oni, uprkos svemu, istrajavaju u svojoj herojskoj borbi protiv sila mraka, mržnje i destrukcije.”
Agresija na Bosnu i Hercegovinu bila je strašna, rijetko brutalna i jezivo krvava. Ali Bosna nije uništena.
Zahvaljujući mudrom Izetbegovićevom rukovodstvu, pod kojim je stvarana i rasla Armija Republike BiH, Bosna i Bošnjaci su preživjeli neviđen eksperiment u političkoj teoriji i praksi. U sastavu Armije, osim Bošnjaka, bili su i Srbi i Hrvati koje nisu prevarili ni Milošević ni Tuđman.
Sarajevski proces bio je proces iz 1983. protiv 13 muslimanskih intelektualaca optuženih za islamski fundamentalizam. Hapšenja su izvršena u aprilu 1983., a suđenja u avgustu 1983. Optuženi su bili članovi Mladih muslimana. Među njima je i Alija Izetbegović, autor eseja Islamska deklaracija (1970.) i kasniji lider Stranke demokratske akcije (SDA) koja je djelovala tokom raspada Jugoslavije, te prvi predsjednik Bosne i Hercegovine. Svi su osuđeni na zatvorske kazne, a pomilovani su 1988. godine
2) Stranka demokratske akcije (SDA) je bošnjačka politička stranka u Bosni i Hercegovini. Stranka demokratske akcije (SDA) osnovana je 26. maja 1990. godine u Sarajevu, kao “stranka muslimanskog kulturno-istorijskog kruga”. Bila je to realizacija ideje Alije Izetbegovića o islamskoj vjersko-nacionalnoj stranci u Bosni i Hercegovini. Stranka vuče korijene iz stare Jugoslavenske muslimanske organizacije, konzervativne muslimanske stranke u Kraljevini Jugoslaviji. Jugoslavenska muslimanska organizacija bila je nasljednica Muslimanske narodne organizacije, konzervativne muslimanske stranke osnovane 1906. godine za vrijeme Austro-Ugarske. Muslimanska narodna organizacija je i sama bila nasljednik konzervativnog muslimanskog “Pokreta za vakufsko-mearifsku autonomiju” koji datira iz 1887. godine. SDA je postigla značajan uspjeh na izborima nakon raspada Jugoslavije početkom 1990-ih. Stranka je i dalje najjača politička stranka među bošnjačkim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. U novembru 2000. stranka je poražena od Socijaldemokratske partije i ostalih stranaka okupljenih u “Savez za promjene”, te se prvi put od svog osnivanja našla u opoziciji. Nakon Općih izbora 2022. godine, SDA je ponovno postala najveća stranka u Bosni i Hercegovini. Stranka ima ogranke u Sloveniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sandžaku u Srbiji. Jedan od ciljeva stranke, izvan Bosne i Hercegovine, je zastupanje i odbrana interesa Bošnjaka i drugih muslimanskih Južnih Slavena na cijelom području Balkana. Stranka ima svojstvo posmatrača u Europskoj narodnoj partiji (EPP). Što se tiče spoljnopolitičkih stavova, također su atlantisti i podržavaju pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u i Europskoj uniji.
3) Nagrada Kralja Faisal ustanovljena je 1977. godine. Nagrada je prvi put dodijeljena 1979. godine u tri kategorije: služenje islamu, islamske studije i arapski jezik i književnost. Godine 1981. uvedene su dvije dodatne kategorije: medicina i nauka.
4) Armija Republike Bosne i Hercegovine je bila vojna sila Republike Bosne i Hercegovine koju je uspostavila Vlada Bosne i Hercegovine 1992. godine nakon izbijanja rata u BiH. Po završetku rata i potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine transformisana je u Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu o reformi državne odbrane, Oružane snage Bosne i Hercegovine ujedinjene su u jedinstvenu strukturu OSBiH čime su entitetske vojske prestale postojati.
