ANALIZA: Ozbiljna eskalacija na Kosovu uz više desetaka povrijeđenih NATO vojnika - što se dogodilo? Zašto su Srbi blokirali gradske vijećnice? Kako to da i Washington upozorava Prištinu?

Tokom jučerašnjeg dana dogodila se još jedna eskalacija na Kosovu, no ovog puta veće magnitude. Prema zadnjim informacijama najmanje 25 pripadnika NATO mirovne misije je ozlijeđeno u sukobima sa srpskim prosvjednicima na sjeveru Kosova. Neposredno zatim predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, stavio je vojsku na najviši stupanj pripravnosti, piše Advance.hr.

NATO-ova mirovna misija na Kosovu, KFOR, uskoro je objavila izjavu u kojoj se osuđuje eskalacija nasilja. "U suprotstavljanju najaktivnijim rubnim dijelovima mase, nekoliko vojnika talijanskog i mađarskog kontingenta KFOR-a bilo je predmetom ničim izazvanih napada i zadobilo je traumatske ozlijede s prijelomima i opeklinama uslijed eksplozija zapaljivih naprava", stoji u priopćenju.

Mađarski ministar obrane Kristof Szalay-Bobrovniczky rekao je da je sedam mađarskih vojnika teško ozlijeđeno te da će biti prebačeni na liječenje u Mađarsku. Ostali ozlijeđeni su navodno talijanski vojnici.

Reagirala je i Italija. "Ono što se događa apsolutno je neprihvatljivo i neodgovorno", poručila je glasnogovornica talijanske premijerke Giorgie Meloni.

Aleksandar Vučić rekao je pak da su 52 srpska prosvjednika ozlijeđena, od kojih trojica teže.

Očekivano, kosovarska strana optužuje Srbe za eskalaciju, a Srbi Kosovare. Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, poručila je kako "ilegalne kriminalne skupine djeluju po Vučićevim naredbama" kako bi destabilizirali situaciju na sjeveru Kosova.

Vučić je pak rekao kako je kosovska strana ta koja eskalira napetosti konkretno prozvavši kosovskog premijera Albina Kurtija. Vučić je također pozvao Srbe na sjeveru Kosova da izbjegavaju sukobe s NATO vojnicima.

Ali što se zapravo dogodilo? Do eskalacije je došlo zbog poteza kosovske strane. Naime, nedavno su u Kosovu održani lokalni izbori, no Srbi na sjeveru Kosova, gdje tvore etničku većinu, bojkotirali su izbore. Dakako, to znači da su za gradonačelnike tamošnjih gradova izabrani redom etnički Albanci koji su jučer pak stigli u gradske vijećnice s namjerom da preuzmu dužnost. Očekivano, tamo su ih dočekali srpski prosvjednici koji nemaju namjeru dozvoliti im rad.

Sukobi su buknuli u Zvečanu, jednom od gradova na sjeveru Kosova. Lokalna policija (sastavljena od etničkih Albanaca nakon što su srpske snage u znak prosvjeda prošle godine dale ostavke) koristila je suzavac nakon što su prosvjednici pokušali srušiti barikade i probiti se u gradsku vijećnicu.

Zatim su se na sceni pojavili pripadnici NATO-ove mirovne misije, no uskoro su se oni našli na meti srpskih prosvjednika koji su pak na njih bacili suzavac i druge predmete. Prosvjednici su također na NATO vozilima iscrtali slovo "Z" koje predstavlja simbol Rusije u ratu u Ukrajini.

U gradu Leposavić, na najsjevernijem dijelu Kosova, pred prosvjednike su stali američki vojnici iz NATO misije koji su bodljikavom ogradom ogradili gradsku vijećnicu. Tamo sukobi nisu bili toliko veliki, ali su prosvjednici kasnije tijekom dana jajima zasuli automobil koji pripada novom gradonačelniku Leposavića.

NATO mirovne snage također su blokirale i gradsku vijećnicu u gradu Zubin Potok.

Četvrti grad u kojem su Srbi bojkotirali izbore, te je također izabran etnički Albanac za gradonačelnika, je Severna Kosovska Mitrovica (dio Kosovske Mitrovice sjeverno od rijeke Ibar - to je de-facto glavni grad Sjevernog Kosova, , no tamo jučer nisu zabilježeni incidenti.

I tko je u pravu? Situacija je, očekivano, kompleksna. Srbi su bojkotom htjeli eliminirati legitimitet izbora (koji su održani prošlog mjeseca). Primjerice, u Severnoj Mitrovici gradonačelnik je izabran uz izlaznost od svega 3.5%.

Jasno, mnogi Srbi koji žive na sjeveru Kosova nikad zapravo nisu prihvatili kosovsko proglašenje neovisnosti 2008. godine te još uvijek smatraju Beograd za svoj glavni grad. Kosovo je, podsjetimo, sastavljeno oko 90% od etničkih Albanaca, no Srbi žive gotovo isključivo na sjeveru.

Ne bi li se ova situacija mogla riješiti na način da Srbi na sjeveru Kosova dobiju neku vrstu autonomije? Da, a upravo to i jest odluka sporazuma oko kojeg je 2013. posredovala Europska unija. Prema tom sporazumu Srbi na sjeveru Kosova dobili bi autonomne općine.

To bi značilo da bi Srbi imali svoje gradske i lokalne vlasti? Da, prema tom sporazumu. Čak i ako su te političke snage direktno financirane od strane Beograda? To je pak nešto što Priština očito vidi kao sporno, no ovo što rade kosovske vlasti je nametanje vlastitih ljudi na sjever uz potpuno shvaćanje da će to dovesti do eskalacije.

Zanimljivo je da je i SAD, koji je bio esencijalan za samo stvaranje kosovske neovisnosti, jučer osudio poteze Prištine. Iz Washingtona su upozorili kosovske vlasti da nametanjem svojih gradonačelnika u gradove sa srpskom većinom potkopava napore koji imaju za cilj normalizaciju odnosa.

No, kosovarski premijer Kurti je neumoljiv. Jučer se telefonski čuo s EU ministrom vanjskih poslova te je nakon toga poručio da će "izabrani gradonačelnici davati svoje usluge svim građanima".

Ali Kurtiju je itekako jasno da je to neodrživa pozicija. Ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić, poručio je sinoć: "Nemoguće je imati gradonačelnike koji nisu izabrani od strane Srba u općinama sa srpskom većinom".

Zbog čega su pak Srbi gotovo kolektivno bojkotirali lokalne izbore prošlog mjeseca? Zar nisu jednostavno mogli izabrati svoje gradonačelnike i time spriječiti da do ovakve situacije uopće dođe? Izbore su bojkotirali u znak prosvjeda - tim potezom su željeli skrenuti pažnju da sporazum iz 2013. još uvijek nije implementiran. Može se reći da je to nastavak akcije od prošle godine kada su 500 srpskih policajaca, zajedno sa srpskim administrativnim osobljem i sucima, dali kolektivne ostavke u studenom u znak prosvjeda zbog plana kosovske Vlade da zamijeni srbijanske registarske tablice automobila onima s Kosova.

Ukratko - Srbi tvrde da Priština ne ispunjava svoja obećanja i ne želi im dati dogovorenu autonomiju.

Ali zar nije to dio napete situacija koja na sjeveru Kosova traje već više od desetljeća? Da, ali sada su tu i drugi faktori. U brojčanom smislu Srbi na sjeveru Kosova su skoro pa zanemarivi. Tamo živi svega oko 50.000 Srba. No, širi politički kontekst je od ogromne važnosti. Nije tajna da se situacija na Kosovu promatra i kao dio potencijalnog sukoba između Istoka i Zapada, a Beograd se i dalje promatra kao saveznika Moskve.

Jasno, svaka eskalacija ovdje u vrijeme dok traje rat u Ukrajini automatski je opasnija, baš kao što bi bilo i u slučaju svake eskalacije u BiH. Nadalje, sve ovo se događa u napetom trenutku po Srbiju. Zadnjih dana održani su u Beogradu veliki pro-vladini i anti-vladini prosvjedi. Nedavna masovna pucnjava u jednoj beogradskoj školi poslužila je i kao okidač za političke okršaje u kojima nerijetko sudjeluju čak i regionalni mediji. U tom smislu eskalacija na Kosovu može biti odvraćanje pažnje od internog previranja u Srbiji ili pak može to previranje još i pojačati.

Vučić je definitivno u problemima. Iako jest uspio okupiti znatan broj pristaša na pro-vladinom skupu u Beogradu, snimke ipak sugeriraju da je onaj protiv njega bio veći, a čini se i "autohtoniji" jer na pro-vladin skup, kako sugeriraju izvori, su se dovozili ljudi iz cijele Srbije.

Priština, dakako, također može pokušati eksploatirati nestabilnost u Srbiji u svom pokušaju nametanja potpune kontrole nad sjevernim Kosovom. Zbog tog razloga Vučić i stavlja vojsku na najviši stupanj pripravnosti, sugerirajući time da nestabilnost u Srbiji još uvijek nije došla do te mjere.

On će se inače, kako prenose izvori, danas sastati s veleposlanicima SAD-a, Rusije, Kine, Britanije i šefom misije Europske unije.

U ovoj situaciji važni će biti potezi kosovskih saveznika. Dobro je da Washington upozorava na poteze Prištine koji vode u eskalaciju sukoba, no ako su to samo prazne riječi onda je teško očekivati smirivanje. Stiče se dojam da SAD ne želi ovu eskalaciju na Kosovu, ali ne bi iznenadilo da i ovdje postoje kontradiktorna stajališta unutar samog SAD-a. Primjer je nedavni napad na rusku regiju Belgorod iz pravca Ukrajine - Washington je i taj upad osudio, čak i dosta oštro, ali gdje je linija između službenog i interesnog Washingtona? Jer Biden može reći jedno, a Lindsey Graham nešto sasvim drugo.

U ovoj situaciji na Kosovu puno direktniju ulogu morala bi preuzeti EU i inzistirati na hitnom smirivanju. S druge strane baš svi su znali što će se dogoditi ako u ponedjeljak na posao stignu gradonačelnici za koje zapravo skoro pa nitko nije glasao...