NJEMAČKA ZVANIČNO UŠLA U RECESIJU: Proizvodnja pala već drugo tromjesečje zaredom, vladajuća koalicija U SVAĐI oko rješavanja problema

Njemačka je zvanično ušla u recesiju, jer je proizvodnja pala za 0,3 odsto tokom prvog kvartala ove godine, što je drugo tromjesečje zaredom da se bilježi pad bruto domaćeg proizvoda, a tročlana vladajuća koalicija se ne slaže kako riješiti probleme.

Današnji podaci dodatno su uvećali već postojeći pritisak na vladajuću trojku da pronađe način za smanjenje troškova, piše Politiko.

Za to su potrebne teške odluke, ali njihovi pristupi problemu su znatno drugačiji. Zeleni žele da ulažu više u stvari kao što je zaštita klime oporezujući bogate, što odbacuju Slobodne demokrate (FDP) naklonjene biznisu.

Uhvaćene u sredinu, socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca nadaju se da će privlačenje kvalifikovane strane radne snage i ulaganje u nove, zelene industrije dovesti do rasta, iako za sada nije jasno kako.

"Izgledi za njemačku privredu su veoma dobri. Razradićemo izazove sa kojima se suočavamo“, rekao je Šolc na današnjoj konferenciji za novinare.

Ali nisu svi toliko optimistični, a Šolcov vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek iz Zelenih je ranije ove nedjelje upozorio da se Njemačka suočava sa potencijalnim smanjenjem budžeta do 22 milijarde eura sljedeće godine.

"To je prvi put u mnogo godina da se federalni budžet smanjuje i naravno, cijeli sistem nije prilagođen tome“, rekao je Habek.

Borbe oko toga kako da se ublaže fiskalni problemi u zemlji samo će doprinijeti rastućim sukobima unutar vladajuće koalicije, koji su nedavno počeli zbog sporne zabrane grijanja na naftu i gas u domovima, što je vladu dovelo na ivicu krize.

Posljednji put kada je Berlin morao da donese tako teške odluke o smanjenju budžeta bilo je 2014. godine nakon globalne finansijske krize, a na vlasti su tada bila samo dva politička bloka: socijaldemokrate i konzervativci Angele Merkel.

Ministar finansija i lider FDP Kristijan Lindner upozorio je ove nedjelje da vlada treba da se pripremi za "izazovne" pregovore o budžetu za narednu godinu, istovremeno podstičući privredu smanjenjem birokratije i privlačenjem investicija i kvalifikovanih radnika.

Ako to ne uradi, upozorio je, Njemačka bi mogla da dođe u "opasnost“ da zaostane za međunarodnom konkurencijom.

Ulazak Njemačke u recesiju predstavlja probleme i za evrozonu i cijelu Evropsku uniju, koje u velikoj mjeri zavise od pokretanja ogromne industrije najjače privrede.

Lindner i njegov FDP tvrde da Njemačka nema drugog izbora osim da smanji troškove. On je predvidio manjak od 30 milijardi eura poreskog prihoda u narednih nekoliko godina, jer ekonomija posrće zbog posljedica rata u Ukrajini, uključujući veće cijene energije i niže investicione stope.

Današnje vijesti o ekonomskoj recesiji znače da vlada nema razloga da se nada da bi prihod od poreza mogao uskoro ponovo da poraste.

Još jedan veliki problem su rastuće kamatne stope, koje izjedaju preostali finansijski prostor. U poređenju sa 2021, kada je Njemačka morala da plati samo 3,9 milijardi eura kamate za svoj dug, predviđa se da će ti troškovi ove godine dostići 39,9 milijardi eura.

„Veoma dugo smo živjeli veoma dobro na vještački niskim kamatnim stopama, a sada u potpuno drugačijem ekonomskom okruženju i sa potpuno različitim kamatnim stopama imamo zadatak da se vratimo u zdrave finansije i da obezbijedimo njihovu dugoročnu održivost“, kazao je Lindner.

Od formiranja vlade 2021. godine, Šolc je bio u mogućnosti da riješi sporove oko finansiranja stvaranjem posebnih fondova van redovnog budžeta, uključujući kontroverzni paket od 200 milijardi eura u gotovini za snižavanje cijena gasa i energije za građane i kompanije, kao i klimatski fond od 60 milijardi eura za pomoć u ispunjavanju ekoloških ciljeva.

Ali ti "budžeti u sjenci" dostigli su nevjerovatnih 360 milijardi evra prošle godine, ili 75 odsto ovogodišnjeg redovnog budžeta od 476 milijardi eura, i stranke na vlasti sada ne žele da to dodatno uvećavaju.

Ministarstva ne samo da nisu pokazala spremnost da smanje troškove, već su, naprotiv, tražili 70 milijardi eura više u budžetu za narednu godinu kako bi ispunili niz posebnih zahtjeva - od više novca za izdržavanje djece i zaštitu klime, do dodatnih sredstava za modernizaciju nemačkih oružanih snaga i ispunjavanje cilja NATO da se za odbranu izdvaja dva odsto BDP.

Oto Frike, koji je u FDP zadužen za budžet, rekao je da će planirani budžet za sljedeću godinu, uprkos rezovima, i dalje biti mnogo veći od budžeta prije pandemije koronavirusa.

„Sa oko 420 milijardi eura planiranih do sada, potrošnja za narednu godinu bila bi 60 milijardi eura iznad budžeta za 2020. godinu prije krize“, rekao je Frike za Politiko.