ANALIZA/Kako će završiti ruski rat? Predstavnica Zelenskog u SAD-u ima nepokolebljiv stav

Gotovo 15 mjeseci kasnije, sve se više čuje sugestija da će pregovori biti ključni za bilo kakav rasplet u ruskom ratu protiv Ukrajine - i štoviše, da bi Kina mogla odigrati ključnu ulogu u okončanju sukoba, piše CNN.

Kina je ove sedmice poslala svog izaslanika i bivšeg veleposlanika u Rusiji, Li Huija, u Ukrajinu, kao i u Poljsku, Francusku, Njemačku i Rusiju u nastojanju da se krene prema "mirovnim pregovorima" uz posredovanje Pekinga.

Ali Oksana Markarova, neukrotiva veleposlanica Ukrajine u Sjedinjenim Državama, uglavnom je bila otporna na bilo kakvu sugestiju pregovora bez jedne jasne krajnje tačke: oslobađanje cijele Ukrajine.

Po njezinom mišljenju, kao i po mišljenju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog — kojeg dobro poznaje i predstavlja u SAD-u — dobra volja i podrška o kojima ovisi budućnost njezine nacije moraju biti nepokolebljivi.

Zahtijevat će ukrajinske saveznike da nastave, dapače ubrzaju napore koji imaju malo presedana u modernoj povijesti.

Zelenski je prošlog vikenda započeo svoje najnovije napore — kampanju širom Europe, vršeći pritisak na čelnike Italije, Njemačke, Francuske i u ponedjeljak, Ujedinjenog Kraljevstva, za vojnu pomoć uoči dugo očekivane proljetne ofenzive. 

Njegov se cilj činio prilično jednostavnim, iako na trenutak dalekim: balansirati vanjski pritisak za post-ofenzivne pregovore i očekivanja njegovih vlastitih građana za potpuno povlačenje Rusije na linije prije 2014. godine.

Foto: Reuters

Njegova predstavnica u SAD-u, 46-godišnja veleposlanica Markarova, prethodno je bila ministrica financija, a njezino je imenovanje signaliziralo napore Zelenskog da istakne važnost koju pridaje poziciji veleposlanika u SAD-u.

Obrazovana za javne financije, Markarova je odigrala ključnu ulogu u restrukturiranju inozemnog duga Ukrajine od 15 milijardi dolara s MMF-om i privatnim vlasnicima obveznica.

Novinar CNN David Andelman prošle sedmice razgovarao je s Makarovom o putanji rata, očekivanoj ofanzivi ukrajinskih snaga, a posebno o krajnjoj igri i ulozi koju bi Kina mogla ili trebala odigrati.

David A. Andelman: Trenutno izgleda kao da će Ukrajina pokrenuti proljetnu ofanzivu. Šta biste vidjeli kao pozitivan ishod za to?

Veleposlanica Oksana Markarova: Naš cilj je osloboditi našu zemlju. Pritom mislimo unutar međunarodno priznatih granica.

Svi znamo da rat nije počeo 24. februara [2022.] — rat je počeo 2014. kada je Rusija nezakonito okupirala Krim i dijelove Donjecka i Luganska. Proveli smo osam godina doslovno pokušavajući iskoristiti svako diplomatsko rješenje za obnovu našeg teritorijalnog integriteta.

Rusija je iskoristila to [vrijeme] da se pripremi za napad, i oni su napali. Već smo uspjeli osloboditi pola onoga što je Rusija okupirala od 24. Dakle, cilj je vrlo jasan. Sada moramo osloboditi cijelu Ukrajinu.

Ne znamo koliko će ofanziva biti potrebno. Svi govore o proljetnoj ofanzivi. Ljudi vole nešto nazivati.

Ali za nas je to samo svakodnevica, vrlo teška rutina za naše hrabre branitelje. Pokušavaju ne dopustiti napredovanje Rusa. I oni pokušavaju osloboditi što više našeg teritorija, što je brže moguće, s ciljem da ga oslobode sve.

Andelman: U smislu nadolazeće ofanzive, što bi bilo potrebno da se krene prema kraju igre? Što nam treba od ove ofanzive?

Markarova: Nisam stručnjak za vojnu vještinu, a neću se ni pretvarati da sam. Zaista vjerujemo našim vojnim zapovjednicima. Vjerujemo našem predsjedniku. Dokazali su od 24. februara [2022.] da su sposobni donositi odluke u pravom trenutku kada se odluke trebaju donijeti.

Tako su u prošlogodišnjoj kijevskoj ofanzivi uspjeli osloboditi Kijev kada su ruske snage već bile na ulazu u glavni grad.

Zatim smo vidjeli vrlo tešku i vještu ofanzivu koja je vođena u Harkovu — doslovno u šest dana oslobođena je cijela Harkovska oblast.

Vidjeli smo koliko je to bilo teško jer su Rusi nažalost imali vremena pripremiti se i stvoriti slojeve obrane. Dakle, sada znam da se pripremamo za sve scenarije. Znam da naši hrabri branitelji treniraju, doslovno 24 sata dnevno.

U isto vrijeme, ne želim da zvuči kao da se ništa ne događa jer su prve linije vrlo aktivne. Još uvijek se vode teške borbe u Bakhmutu i drugdje duž cijele velike fronte, uz raketne napade posvuda u Ukrajini.

To je i dalje stvarnost u kojoj živimo 442 dana.

Andelman: Mislite li da je posrednik postao neophodan da bi se krenulo prema ovom mirovnom procesu u bilo kojem smislu?

Markarova: Pa, ako posrednik može natjerati [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da zaustavi svoj rat, onda da. Ali u neku ruku, posrednik je potreban kada postoje dvije strane priče i kada dvije strane imaju neke nesuglasice koje su spremne riješiti i treba im treća strana da im u tome pomogne.

Ne treba vam posrednik da bi se Rusija pridržavala obvezujuće rezolucije UN-a i izašla iz Ukrajine.

U našoj situaciji ne postoje dvije strane priče. Ima jedan agresor koji nas je napao. Crno na bijelo - jedna autokratska autoritarna, nuklearna sila, članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Usput, to je velika greška - napasti mirnog susjeda koji nikada nije predstavljao prijetnju. Naravno, osim ako mislite da je demokratska europska nacija prijetnja.

Cilj za cijeli svijet trebao bi biti ponovno uspostavljanje međunarodnog poretka. Ne treba vam posrednik da bi se Rusija pridržavala obvezujuće rezolucije [UN-a] i izašla iz Ukrajine.

Andelman: Šta će se dogoditi ako Trump sljedeće godine postane predsjednik?

Markarova: To biste trebali pitati američke građane. Znate, što se tiče nas, mi cijenimo podršku koju sada imamo, a ta podrška je jako dvostranačka.

Zbog vrijednosti na kojima je izgrađena ova država Amerika, moglo bi biti različitih mišljenja, ali vrijednosti ostaju iste — a mi se borimo za vrijednosti na kojima se Amerika temelji.

Dakle, vrlo je važno za obje naše zemlje da dobiju ovaj rat. Za nas je važno, za nas je egzistencijalno, hoćemo li postojati kao Ukrajinci.

Ali za sve demokracije ovo je kritična tačka u vremenu. Pitanje nije samo može li se Ukrajina obraniti. Pitanje je mogu li se demokracije obraniti.

Andelman: Pa, možda bismo trebali završiti kao što smo počeli. Možete li sada vidjeti ikakav tračak svjetla na kraju tunela?

Markarova: Naš tračak na kraju tunela je da mi pobijedimo, da imamo pravdu. Ne zaboravimo da su Putin i [ruska povjerenica za prava djece Maria Lvova] Belova optuženi za ratne zločine i za njima postoji tjeralica.

Dakle, za nas pobijediti znači osloboditi svoj teritorij u potpunosti, vratiti svoj narod, razmisliti i krenuti u obnovu, bez obzira koliko će to vremena trajati.

Razmišljam kako zapravo brže doći do pravednog mira, što bi značilo više pomagati Ukrajini, pružati veću potporu Ukrajini, pooštravati sankcije - umjesto da se bavimo idejom kako spasiti obraz Rusiji.

Baš smo nedavno obilježili kraj Drugog svjetskog rata, a bilo je to šest vrlo bolnih godina nakon kojih je cijela Europa rekla “Nikad više”. Cijeli svijet je rekao: "Nikada više", ali sada smo ponovno u ovom trenutku, još uvijek smo u trenutku iz 1939.

Ovo je vrijeme da se okupimo u borbi. Ako Rusija želi izaći i pregovarati o odšteti, naravno da ćemo pregovarati o odšteti (...)

Usredotočeni smo samo na ono što možemo učiniti kako bismo ne samo pomogli Ukrajini, već i riješili neke od problema — stvari poput sigurnosti hrane i kako doći do trajnog mira.