ODRŽIVOST TRANSATLANTSKE POTPORE: Šta će biti s Ukrajinom ako se Trump vrati na vlast?

Približava se sredina 2023. godine. Rat u Ukrajini traje već više od 14 mjeseci, a čini se da mu nitko ne prognozira skorašnji kroj. Čak i oni optimistični vide moguće pregovore tek za "godinu ili dvije". Ako pak to bude slučaj u međuvremenu, dok rat u Ukrajini bude i dalje trajao, puno toga će se promijeniti. Najveća potencijalna promjena mogla bi uslijediti krajem iduće godine u SAD-u. Naime, 2024. je u Americi izborna godina, a kampanje su već uvelike započele.

Na republikanskoj strani svakako postoje kritičari zaokreta prema trumpizmu, ali i oni su svjesni da zapravo ništa mimo takvog rigidnijeg pristupa ne može ostvariti dobar rezultat kod glasača. Neki bi ipak pod svaku cijenu htjeli izbjeći povratak Trumpa pa tako guraju "skoro pa Trumpa", Rona DeSantisa, guvernera savezne države Florida. No, ako je suditi prema anketama koje u ovo vrijeme već mogu dosta reći, glasači jednostavno ne žele DeSantis. Što će im "nešto kao Trump" ako mogu ponovno birati samog Trumpa?

Ovih dana neki u američkim medijima ističu kako problem po Trumpa predstavljaju sudski procesi koji se vode protiv njega. Možda, ukoliko mu neki od tih procesa zabrani kandidaturu, ali što se tiče njegovih pristaša ti procesi ne umanjuju njegovu im privlačnost, štoviše, sad ga ponovno vide kao "žrtvu establišmenta" te su spremni gorljivo ga podržati.

Eventualni povratak Trumpa na vlast bio je vrhunac američke interne političke drame koja traje već godinama te je potaknuta nezaustavljivom polarizacijom društva. No, iako bi to značilo da će stabilnost SAD-a biti dodatno narušena, potencijalni reizbor Trumpa imao bi velike posljedice po međunarodna zbivanja. Promjena vlasti u SAD-u gotovo uvijek dovodi do znatnih globalnih promjena, rijetko u vidu smirivanja napetosti.

Zapravo, koliko god se o Trumpu pisalo kao "opasnom predsjedniku", činjenica je da za vrijeme njegovog mandata nije pokrenut niti jedan novi rat. Povratkom demokrata na vlast relativno brzo je izbio rat u Ukrajini. Jasno, rat u Ukrajini nije pokrenula Amerika već Rusija koja je izvršila invaziju na Ukrajinu, ali nemoguće je zanemariti američku ulogu u cijeloj priči. Napetosti na istoku Europe su eskalirale neposredno nakon dolaska Joea Bidena na vlast jer je Moskvi bilo jasno da će on potencirati ukrajinsko NATO članstvo. U jesen 2021. ruske vlasti direktno su zatražile od SAD-a da se distancira od takve ideje, odnosno da Rusiji daju sigurnosne garancije da Ukrajina neće postati dio NATO vojnog bloka. Kada je Washington vrlo eksplicitno poručio Moskvi da takve garancije neće dati bilo je jasno da se bliži rat...

Bi li taj rat izbio da je kojim slučajem Trump ostao na vlasti? Možda i bi. Ne treba imati zabune, Trump nije bio pacifist, prije će biti da jednostavno nije stigao pokrenuti novi rat (jer da je imao još vremena velike su vjerojatnosti da bi izbio rat s Iranom). Ipak, njegov ratni "rezultat" jest takav kakav jest i jedan je od rijetkih američkih predsjednika koji nije pokrenuo novi rat.

Argument koji ide kontra pretpostavke da bi rat u Ukrajini svejedno izbio je u tome da je Trump, koliko je to bilo izvedivo i dopustivo, imao relativno dobre odnose s Moskvom.

Sve to se brzo zaboravilo kad je nova stvarnost stupila na snagu, kad je došao taj kobni 24. veljače 2022., a Bijela kuća, sad pod upravom Joea Bidena, od početka je čvrsto prigrlila ideju maksimalnog podupiranja i naoružavanja Ukrajine. Mogućnost smirivanja, pregovora, nikad se nije iskreno stavila na stol.

No, vrijeme prolazi. Rat u Ukrajini trenutačno se nalazi u nekoj vrsti pat pozicije iako se svakog dana priča o "vrlo skorom" početku ukrajinske protuofenzive. Uz pretpostavku da se situacija na bojištu neće dramatično promijeniti, jedan od mogućih scenarija je i aktivan rat u Ukrajini uz promjenu vlasti u Americi.

Što ako se na vlast vrati Trump? To je bez sumnje scenarij od kojeg Kijev strahuje. Jer čak da Trump formalno i podrži Ukrajinu, u smislu da izjavi kako SAD "podržava ukrajinski suverenitet", to u praktičnom smislu za Kijev ne znači gotovo ništa. Pa i Kina daje takve izjave.

Amerika pod upravom Bidena i ovog konkretnog ogranka Demokratske stranke (jer nije cijela stranka u toj mjeri geopolitička agresivna, no Bidenovo krilo, barem kad je riječ o Rusiji, svakako jest) Ukrajinu iznimno snažno podupire - oružjem, novcem, diplomacijom, politikom... SAD je upravitelj cijele mreže koja trenutačno radi na održavanju Ukrajine i njenom otporu ruskoj agresiji. Bez čvrste američke uprave brzo bi došlo do sloma potpore Ukrajini od strane pojedinih EU članica, a uskoro bi presušila i vojna potpora.

Nadalje, neke zemlje koje su trenutačno vrlo istaknute u podupiranju Ukrajine, recimo Poljska i baltičke zemlje, brzo bi izgubile svoju hrabrost kad bi znale da iza cijelog projekta više ne stoji SAD.

Znamo što se dogodilo s NATO-om za vrijeme Trumpa. Vojni savez je bio u potpunoj konfuziji, do te mjere da su neki doveli u pitanje može li isti uopće opstati - među njima bio je i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je rekao kako se NATO doima poput "kliničkog mrtvaca".

Koji li se tek zaokret dogodio u manje od dvije godine i to "zahvaljujući" ratu u Ukrajini? Točno je kad NATO šefovi tvrde da ovaj vojni savez nikad nije bio tako ujedinjen kao danas (dobro, postoje tu neke iznimke koje nisu baš entuzijastične glede stvaranja koalicije protiv Rusije, recimo Turska i Mađarska), ali do kad? Da bi ovaj entuzijazam i euforija ponovnog buđenja atlantizma opstali potrebno je dobiti rat u Ukrajini - a jedna od idućih velikih bitaka po tom pitanju bit će kako zadržati vremešnog Bidena u Bijeloj kući (iako Trump nije puno mlađi, no nešto je dinamičniji!).

Unatoč svim apokaliptičnim prijetnjama i tvrdnjama da će Donald Trump započeti svjetski rat (izjave koje su se davale puno prije izbijanja rata u Ukrajini), nekako je izglednije da bi njegov povratak na vlast jednostavno doveo Ukrajinu u situaciju da mora brzo prihvatiti mirovne pregovore.

Kako bi ti mirovni pregovori izgledali i s kakvim ishodom (teritorijalnim) bi završili, to je već pitanje za jednu drugu analizu, ali je jasno da pregovori odvode od rata prema miru, dalje od tragedije koja svakim danom prijeti da postane još i veća, potencijalno globalna.

Može li se reći da se Rusi nadaju i priželjkuju povratak Trumpa? Svakako, ali tek je svibanj 2023. - do takvog scenarija, i to potencijalnog, ostalo je još puno vremena. U tom vremenskom prostoru može se dogoditi svašta pa čak i eskalacija koja rasplamsava rat u Ukrajini na neko veće područje. Što se pak tiče ruskih želja, s istima će vjerojatno biti oprezni ovaj put jer zadnji put kad je Trump ulazio u Bijelu kuću neki, recimo pokojni Žirinovski, su otvarali boce šampanjca, a u konačnici do Trumpove vlasti nisu dobili previše, eventualno tek određenu pauzu prije nove eskalacije.

Ipak, sama činjenica da je na horizontu moguća promjena koja bi snažno utjecala na potporu Amerike za Ukrajinu znači da će ova postojeća garnitura, od Kijeva do Washingtona, morati početi djelovati hitnije i konkretnije. Ovo proljeće u Europi jest hladnije od prosjeka, ali kad se blato napokon stvrdne Ukrajina više neće imati argumenta za odgađanje toliko dugo vremena najavljivane ofenzive. Tu šansu će dobiti, zatim možda još nekoliko (ovisno o tome kako ova prođe), a onda se možda cijela struktura transatlantske potpore zatvara. Do onda imaju vremena, a to i poprilično i nedovoljno, kako se uzme imajući pred sobom protivnika kao što je Rusija.