NAJVAŽNIJI OBIČAJI NA VELIKI PETAK: Vjeruje se da žena treba da baci OVO iz kuće, jer će samo tako otjerati ZLO
Na Veliki petak Isusu Hrist je razapet na krastu na Golgoti i taj dan se smatra jedan od najtužnijih u hrišćanstu. Provodi se u strogom postu i bez ikakvog veselja. Crkva se sjeća događaja od trenutka kada je Isus izveden pred sud Pontija Pilata, pa sve do momenta kada je skinut sa krsta i položen u grob koji su čuvali vojnici kako bi spriječili da neko ukrade tijelo.
Ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, a u nekim krajevima običaj je da se vjernici poslije celivanja provlače ispod.
Originalna Plaštanica Gospoda Isusa Hrista je platno, satkano od lana sa primjesama pamuka. U nju su učenici Gospodnji zajedno sa Josifom Arimatejskim zavili tijelo Isusa Hrista odmah po skidanju njegovom sa Krsta. U prvim vijekovima hrišćani su je tajno čuvali, a kad su prestali progoni hrišćana nju su čuvali vizantijski imperatori i dugo nije pokazivana narodu.
Na Veliki petak crkva zapovijeda najstroži post bez ribe i ulja. Ne rade se poslovi u polju i kući.
Ovaj dan u crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom, pa se tada ne radi ništa od kućnih, niti od poljskih poslova. Danas ne uzimajte igle i eksere… stari kažu, ne valja se! Ovaj dan se naziva i “Raspeti petak”, pa se vjeruje da danas ne valja dirati oštre predmete da se ne bi “povrijeđivale Isusove rane”. Zbog toga danas obućari i krojači ne rade.
Na Veliki petak se tradicionalno farbaju uskršnja jaja i to rano ujutru ili najkasnije do podneva. Prvo jaje predstavlja čuvarkući i obavezno se farba u crvenu boju.
Sa druge strane, vjeruje se da je ovaj dan najbolji sa kalemljenje voća. Stariji ljudi tog dana gledaju u nebo i kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano očekuje se veliki rod voća.
