PODRUM SVEUČILIŠTA U DANSKOJ: U njemu se nalazi 9479 ljudskih mozgova!
Beskrajan broj polica nanizan je u podrumu danskog Sveučilišta u Odenseu. Na njima je najveća zbirka mozgova u svijetu pohranjenih u staklenke s formalinom. Kolekciju čini 9479 organa uklonjenih iz trupala duševnih bolesnika tijekom četiri desetljeća, sve do 1980-ih.
Mozgovi sačuvani u formalinu u velikim bijelim posudama označenim brojevima životno su djelo istaknutog danskog psihijatra Erika Stromgrena. Radilo se o "nekoj vrsti eksperimentalnog istraživanja” koje je započelo 1945., objasnio je stručnjak za povijest psihijatrije Jesper Vaczy Kragh.
Stromgren i njegovi kolege su vjerovali da "možda mogu otkriti nešto o tome gdje je izvor psihičkih bolesti ili su mislili da u organima mogu pronaći neke odgovore”. Prikupljani su nakon provedenih obdukcija tijela ljudi smještenih u psihijatrijskim ustanovama diljem Danske. Nitko preminule, dok su još bili živi, ni njihove obitelji nije pitao za dopuštenje.
"Bile su to državne psihijatrijske bolnice i nije bilo ljudi izvana koji su postavljali pitanja o tome što se događa unutar takvih ustanova”, rekao je Vaczy Kragh. Za prava pacijenata u to doba nije se mnogo marilo. Naprotiv, društvo je smatralo da mora biti zaštićeno od takvih ljudi, rekao je znanstvenik sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Bolesnici smješteni u psihijatrijske ustanove, po tadašnjem su zakonu između 1929. i 1967. godine morali biti sterilizirani. A sve do 1989. morali su zatražiti posebnu dozvolu ako su se željeli vjenčati.
Svi Danci su u to vrijeme bili podvrgnuti obdukciji
Danska je "mentalno bolesne” osobe, kako su ih tada zvali, smatrala "teretom za društvo i vjerovala da će praviti razne probleme ako ih se pusti iz bolnice ili dopusti da imaju djecu", kazao je Vaczy Kragh. U to su vrijeme trupla svakog umrlog Danca bila podvrgnuta obdukciji, rekao je patolog Martin Wirenfeldt Nielsen, upravitelj zbirke.
"To je tada jednostavno bio dio kulture. Obdukcija je bila samo još jedna bolnička procedura”, pojasnio je Nielsen. Razvoj postmortalnih postupaka i sve veća osviještenost o pravima pacijenata nagovijestili su kraj dodavanja novih primjeraka u zbriku, ali tek 1982. godine.
Zatim je uslijedila duga i žustra rasprava o tome što treba učiniti sa zbirkom. Dansko državno etičko povjerenstvo na koncu je odlučilo da je treba sačuvati i iskoristiti za znanstvena istraživanja