PSIHOLOGINJA O TRANSRODNOSTI DJECE: To nije bolest

Gošća današnje emisije Nedjeljom u dva na HRT-u je klinička psihologinja Marina Grubić.

"Transrodnost je biološki uvjetovana i odrastati s transrodnošću nije nimalo lako, za bilo koje dijete, a onda to nije lako ni za njihove roditelje", rekla je.

Objasnila je da je transrodna osoba ona kojoj se rodni identitet ne poklapa s biološkim spolom. "Od druge do negdje treće godine dijete, ako je riječ o curici, bira aktivnosti koje su tipične za dječake, igračke, preferira igre za dječake", objasnila je.

Ističe da postoji razlika među djecom. Naime, neki će se izjasniti, izboriti za sebe, da ne žele nositi haljinice, ali ističe da djeca još u ranoj dobi nisu svjesna o različitosti svog roda. "Također, postoje djeca koja su sramežljiva i koja se sjećaju da su se u vrtićkoj dobi htjeli igrati s dječacima, ali se nisu usudili", rekla je.

"Počinje izazivati stres uz to da se ne osjećaš dobro u ovom rodu koji ti je dodijeljen rođenjem i postepeno taj stres postaje sve veći, izaziva patnju", izjavila je.

Kaže da su patnja i nesigurnost s dobi sve više i više izražene te da se tada javljaju anksioznost, depresivnost i suicidalnost. "Najčešće dolaze kod nas djeca zbog anksiozno-depresivnih problema", rekla je.

Grubić: Transdjevojke, koje su biološki dečki, kasnije se javljaju
Kaže da su djeca koja dođu kod nje već bila kod dječjih psihijatara.

"Ovi koji dođu kod mene su već oni za koje stručnjaci sumnjanju da imaju rodnu disforiju. Oni koji dođu kod mene odnosno psihijatara, otprilike jedna trećina djece nije transrodna", rekla je.

Ističe da od 2015. godine postoji lista stručnjaka koje je imenovalo Ministarstvo zdravstva i koji brinu o transrodnim osobama i djeci. Dodaje da je sigurno da postoji veći broj tranzicije spola zbog same organizacije da mogu negdje potražiti pomoć, ali i tolerancije.

"Transdjevojke, koje su biološki dečki, kasnije se javljaju. Treba im puno više vremena da izađu, za razliku od transdečki", objasnila je.