ANALIZA/Zašto Gorbačova zaostavština proganja vladajuću Komunističku partiju Kine
Iz cijelog svijeta političari odaju počast Mihailu Gorbačovu, posljednjem vođi bivšeg Sovjetskog Saveza koji je preminuo u utorak u 91. godini života, a mnogi svjetski čelnici pozdravljaju njegovu ulogu u promicanju mira i unaprijeđenju sloboda.
Ali u Kini se Gorbačovonasljeđe vidi u drugačijem svjetlu, jer podiže avet povijesnog događaja koji se dugo navodio kao opomena za vladajuću Komunističku partiju: pad Sovjetskog Saveza.
Gorbačov, koji je predsjedavao Sovjetskim Savezom od 1985. do njegova raspada krajem 1991., zaslužan je za okončanje Hladnog rata i uvođenje ključnih političkih i gospodarskih reformi u SSSR.
Za cijelu generaciju kineskih vođa, međutim, Gorbačov je postao predstavnik opasnosti prihvaćanja demokratskih reformi, a dužnosnici su dugo sugerisali da bi se Kina kojom vladaju komunisti mogla suočiti sa sličnom sudbinom bivšeg ideološkog rođaka SSSR-a ako se unutarnja politika ne kontrolira.
Službeni odgovor Pekinga na Gorbačevu smrt bio je kratak. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, upitan za komentar na brifingu u srijedu, rekao je da je Gorbačov "dao pozitivan doprinos normalizaciji odnosa između Kine i Sovjetskog Saveza".
"Izražavamo sućut njegovoj porodici zbog njegove smrti uzrokovane bolešću", rekao je glasnogovornik.
Kako su se vijesti o smrti bivšeg vođe pojavile na kineskoj platformi društvenih medija Weibo u srijedu ujutro, mnogi korisnici su pisali svoje mišljenje.
"Sovjetski Savez je uništio on i generacije nakon njega", napisao je jedan korisnik, koji je također pitao bi li se Gorbačov "sramio" što se nakon smrti susreo s komunističkim misliocima Karlom Marxom i Vladimirom Lenjinom. Drugi su sarkastično ukazivali na to kako su Sjedinjene Države i Zapad voljeli Gorbačova.
Istaknuti nacionalistički glas Hu Xijin u objavi na Twitteru u srijedu je optužio Gorbačova da je stekao "široko priznanje na Zapadu prodajom interesa svoje domovine".
Državni nacionalistički tabloid Global Times ukazao je na slične kritike u članku na engleskom jeziku objavljenom u srijedu, u kojem je raspad Sovjetskog Saveza pripisao "djelomičnoj demokratizaciji sovjetskog društva pod Gorbačovim".
"Kao lekcija vlastitoj vlasti u Kini, Komunistička partija Kine podržava svoj vlastiti socijalistički put s kineskim obilježjima, naglašavajući političku zrelost i trezvenost", navodi se u članku.
UPOZORENJE
Osvrćući se na raspad Sovjetskog Saveza posljednjih godina, Gorbačov je rekao da u njegovim govorima "sve do samog kraja" nije bilo ničega što je podržavalo raspad goleme transkontinentalne zemlje -- događaj koji je opisao kao "izdaju" raznih aktera.
Ali kolaps konsolidirane komunističke kontrole nad istočnom Europom i Rusijom kada su bivše sovjetske nacije proglasile nezavisnost pod njegovim nadzorom, učinio je njega – i to doba – predmetom intenzivnog proučavanja Kineske komunističke partije u desetljećima nakon toga.
Među onima za koje se vjeruje da su pomno promatrali dinamiku koja je dovela do pada Sovjetskog Saveza je kineski vođa Xi Jinping, najjači vladar zemlje u desetljećima za kojeg se očekuje da će prekršiti protokol i sljedeći mjesec preuzeti svoj treći mandat.
U govoru iz 2013. održanom stranačkim kadrovima nekoliko mjeseci nakon dolaska na vlast, Xi je upitao zašto su se Sovjetski Savez i njegova vladajuća Komunistička partija raspali. Odgovor Xiju bio je jasan: "ideološka konfuzija" kao politička borba unutar zemlje nijekala je povijest Sovjetskog Saveza, njegove partije i bivših vođa poput Lenjina i Josipa Staljina.
Zbog toga, rekao je Xi, "partijske organizacije na svim razinama nisu imale gotovo nikakav učinak, pa čak ni vojska više nije bila pod vodstvom partije. Na kraju se Sovjetska komunistička partija, tako golema partija, raspala."
Na početku Xijevog prvog mandata Partija je bila uključena u produkciju dokumentaraca o raspadu Sovjetskog Saveza, pripisujući krivicu Gorbačovljevom uvođenju demokratskih reformi u zapadnom stilu i neuspjesima u održavanju postojećeg sistema.
Dokumentarni filmovi korišteni su kao poučni materijali za kadrove, dok su državni mediji ispumpavali članke koji su upozoravali na rizike za Kinu ako slijedi sličan put, na sličan način jačajući Xijev zahtjev za jačanjem kineske Komunističke partije.
Xi "svakako želi učiniti kinesku partijsku državu neotpornom na vrstu kolapsa kakav je zadesio Sovjetski Savez, a mnoge njegove politike posljednjih godina usmjerene su upravo na to", rekao je Dali Yang, politolog sa Sveučilišta Chicago.
"Možda nijedna druga zemlja nije proučavala lekcije raspada Sovjetskog Saveza tako pažljivo kao što je to učinila Kina."
GORBAČOV U KINI
Gorbačov je stigao u Peking dok su studentski prosvjednici okupirali trg Tiananmen u sklopu masovnog pokreta koji poziva na demokratske reforme u Kini.
Studenti su pozdravili Gorbačova kao "veleposlanika demokracije".
Umjesto toga, Gorbačov je proširio svoju viziju smjera socijalizma tokom obraćanja u Pekingu, održanog u vrijeme kada je već bio poznat u Kini ne samo po svojim tržišnim reformama, već i po otvaranju sovjetskog političkog sistema.
"Ekonomska reforma neće funkcionisati ako nije podržana radikalnom transformacijom političkog sistema", rekao je Gorbačov u svojim primjedbama, prema autoru Chrisu Milleru u "Borba za spas sovjetske ekonomije: Mihail Gorbačov i kolaps SSSR-a".
"Učestvujemo u vrlo ozbiljnoj prekretnici u razvoju svjetskog socijalizma", rekao je Gorbačov, dodavši da mnoge socijalističke zemlje prihvaćaju slobodu izražavanja, zaštitu prava i demokraciju. Njegovi komentari nisu emitirani u Kini, napisao je Miller.
Sedmicama kasnije, kineski su čelnici krenuli drugačijim putem od onog koji je zacrtao Gorbačov tokom svog putovanja u Peking, naredivši brutalno, smrtonosno vojno gušenje koje je koštalo života stotine, ako ne i hiljade, nenaoružanih prodemokratskih demonstranata, što je Kinu postavilo na put preuređivanja svoje ekonomije bez demokratskih reformi.
