DOBRODOŠLI U NEKI 'DRUGI SVIJET': Ovo je Sokotra, jedno od najposebnijih mjesta na Zemlji

Otok Sokotra sastavni je dio Jemena i nalazi se u Indijskom oceanu iako je od nedavno, točnije od proljeća 2021., pod de-facto kontrolom Ujedinjenih Arapskih Emirata i njihovih lokalnih saveznika, tzv. Južnog tranzicijskog vijeća. Ali danas nećemo govoriti toliko o političkoj situaciji u kojoj se našao ovaj otok već o njegovoj povijesti i iznimnoj geografskoj poziciji.

Samo jedan pogled na kartu i već će nam puno toga biti jasno. Otok je smješten između Guardafui kanala (prolaz između samog vrha Roga Afrike i Sokotre) i Arapskog mora, dakle u blizini vrlo važnih pomorskih pravaca.

Sokotra je zapravo arhipelag od četiri otoka, no sam Sokotra je daleko najveći te predstavlja oko 95% površine arhipelaga. Nalazi se na oko 380 kilometara od Arapskog poluotoka, no zemljopisno se često smatra dijelom Afrike.

Položaj Sokotre

Sam otok je nešto izuzetno. Zbog svoje lokacije ovdje žive brojne endemične životinjske i biljne vrste, toliko različite od bilo čega što bismo mogli susresti negdje drugdje tako da nije čudo da neki otok Sokotru nazivaju "najvanzemaljskijim mjestom na svijetu".

Postoje dvije teorije o nazivu otoka. Prema jednoj naziv dolazi iz grčkog jezika, a predstavlja ime jednog plemena koje je živjelo na jugu Arapskog poluotoka. Prema drugoj teoriji naziv otoka dolazi iz sanskrta, od naziva "Dvipa Sukhadara" (u prijevodu: Otok blaženstva), piše Advance.hr.

U poznatoj knjizi "Putovanja Marka Pola" iz 13. stoljeća navodi se (iako sam Marko Polo nikad nije posjetio Sokotru, ali je čuo priče o otoku od drugih) kako na otoku žive kršćani, ali njihov biskup nije podložan Rimu već Bagdadu. Za stanovnike je rečeno da su prakticirali istočno kršćanstvo, ali i magiju (što je biskupa poprilično ljutilo).

Lokalno stanovništvo 1918. godine

1507. portugalski zapovjednik i istraživač, Tristao da Cunha, stigao je na otok i zauzeo ga nakon žestoke bitke s lokalnim stanovništvom. Cilj Portugalaca bio je osnovati ovdje svoju bazu na putu prema Indiji, ali i osloboditi lokalno kršćansko stanovništvo od islamske vladavine koja je već zagospodarila otokom do tog vremena.

Dixam kanjon

Sokotra jest fascinantan otok, kako ćemo uskoro i saznati, ali u pravilu je pogodniji za egzotične biljne i životinjske vrste, ne toliko za ljude. To će uskoro shvatiti i portugalski okupatori. Zemlja nije naročito plodna pa je već za par godina došlo do izbijanja gladi. U konačnici su se 1511. jednostavno povukli.

Kasnije je otok ponovno došao pod islamsku vlast, preuzeli su ga Mahra sultani. Zanimljiv je pak detalj iz 1737. kada je na otok stigla francuska ekspedicija. Začudili su se kad su tamo zatekli i poneka manja kršćanska plemena dublje u unutrašnjosti otoka. Ali bilo je to u svakom pogledu "egzotično" kršćanstvo - jer ti stanovnici jedva su se uopće sjećali što je to uopće kršćanstvo pošto misionari na otok nisu dolazili stoljećima!

Tržnica ribe u Sokotri

U 19. stoljeću ovo postaje još važnija lokacija jer se 1869. otvara Sueski kanal. Britanska East India Company htjela je kupiti Sokotru od Mahra sultana (inače Sultanat Mahra vladao je dijelovima današnjeg istočnog Jemena i otokom Sokotra). Britance je začudilo kad je sultan vrlo strogo poručio kako Sokotra nije na prodaju. No, što nisu uspjeli dobiti milom Britanci su zauzeli silom. Konkretno zauzeli su Aden na jemenskoj obali, iznimno važnu luku, a nakon zauzimanja Adena potpuno su, na neko vrijeme, izgubili interes za Sokotrom.

Ali krajem 19. stoljeća u ovim morima počeli su se sve češće pojavljivati Nijemci što je Britance, očekivano, zabrinulo. Opet su se javili sultanu i ovog puta s njim dogovorili protektorat.

Iduća velika promjena uslijedit će tek 60-ih godina prošlog stoljeća. Britansko kolonijalno carstvo se raspada. U listopadu 1967. odlaze i iz Adena, što znači da i protektorat nad Sokotrom prestaje djelovati. Ali u valu promjena nestaje i Mahra Sultanat. Te iste godine, u studenom, Sokotra postaje sastavni dio Jemena, točnije Južnog Jemena. Podsjetimo, za vrijeme Hladnog rata postojala su dva Jemena - Južni i Sjeverni. Sjeverni Jemen dobivao je potporu od Saudijske Arabije, a Južni Jemen od Sovjetskog Saveza.

Očekivano, na Sokotru stiže sovjetska mornarica i tamo će biti prisutna od 1971. pa sve do raspada SSSR-a.

Karta cijelog arhipelaga

No, nakon što je Saudijska Arabija 2015. vojno intervenirala u Jemen, saudijski saveznik (iako ponekad pomalo i rival), UAE stigao je vojskom na Sokotru, tamo su podigli vojnu bazu te ga kasnije i de-facto anektirali.

Budućnost Sokotre je neizvjesna, no u međuvremenu možemo se posvetiti detaljima koji nisu vezani uz politiku.

Spomenuli smo da su flora i fauna Sokotre kao ništa drugo na svijetu, kako to? Prije svega zbog činjenice da je Sokotra jedan od najizoliranijih dijelova Zemlje kontinentalnog porijekla, odnosno da nije riječ o otoku vulkanskog podrijetla. Inače cijeli arhipelag Sokotra je nekoć bio dio superkontinenta po imenu Gondvana, ali se odvojio od kopna u geološkom razdoblju miocen.

Sa zapadne strane otoka

Glavni otok ima čak tri geografska terena - uske obalne ravnice, vapnenački plato, i planine Hajhir (koja se uzdižu do čak 1503 metara). Sam otok je oko 125 kilometara dugačak i oko 45 kilometara širok.

Poprilično je vruće na otoku. Klima je polu-pustinjska s prosječnom godišnjom temperaturom od preko 25 °C. Kiše je malo, ali pada kroz cijelu godinu.

U planinama Sokotre

Sokotra se smatra draguljem biodiverziteta. UN-ov tim biologa obišao je 1990-ih cijeli arhipelag te su pobrojali gotovo 700 endemskih vrsta flore i faune. Samo četiri mjesta na svijetu maju veći broj endemskih vrsta: Novi Zeland, Havaji, Nova Kaledonija i Galapagos Otočje.

Kroz duge ere Sokotra je bila geološki izolirana. U kombinaciji s velikim vrućinama i sušama to je stvorilo krajnje unikatnu i spektakularnu endemičnu floru. Čak 37% biljaka na Sokotri je endemično, odnosno ne mogu se pronaći nigdje drugdje na svijetu!

Ali prizor koji se možda i najviše pamti, biljka koja je gotovo pa simbol ovog egzotičnog otoka, svakako je drvo Zmajeva krv (Dracaena cinnabari). Riječ je o čudnom drvetu koje je oblikovano poput kišobana. Naziv dobiva po crvenom soku koji je kapao iz drveta, a još u drevna vremena ovaj sok bio je tražen za bojanje predmeta (čak i danas se za to koristi).

Prepoznatljivo drveće "Krv zmaja" (izvor: Rod Waddington / Flickr)

Tražene su bile i brojne endemične aloje sa Sokotre koje su se koristile u medicini i kozmetici.

Još brojne vrste vrlo su egzotične, recimo drvo Dorstenia koje je nalik krastavcu.

Egzotični biljni svijet Sokotre (izvor: Rod Waddington / Flickr)

Rod Waddington / Flickr

Valerian Guillot / Flickr

Otok ima i zanimljivu endemičnu faunu, naročito ptice (šest ih je endemično). No, nažalost ptice su ugrožene na otoku i ponajviše zbog dolaska mačaka koje je donio čovjek, a nisu inače bile stanovnik otoka. Samo je jedan endemični sisavac, kao i na brojnim izoliranim otocima - to je šišmiš (endemična vrsta na Sokotri zove se Hypsugo lanzai).

Sokotra i danas izgleda kao neki "drugi svijet" za mnoge koji po prvi puta ugledaju pejzaž otoka, no ovo je samo blijeda slika nekoć još i znatno raskošnije egzotike koja je ovdje postojala. Čovjek naseljava Sokotru već preko dvije tisuće godine i kroz to vrijeme došlo je do poprilične degradacije "originalnog stanja".

Prema povijesnim zapisima iz prvog stoljeća Nove ere na Sokotri je bilo i krokodila te velikih guštera, no današnja fauna reptila znatno je smanjenja...

Nadalje, do prije nekoliko stoljeća otokom su tekle i rijeke, plodne zemlje bilo je znatno više. Danas se to smanjilo tako da i brojne endemične vrste još uvijek žive samo na dijelovima otoka gdje je veća vlaga. Nadalje, preostaloj fauni veliku prijetnju predstavljaju koze koje su također kao i mačke dovedene na otok od strane čovjeka.

Ribar u Sokotri (izvor: HopeHill / Flickr)

Danas na Sokotri živi oko 50.000 stanovnika. Velikom većinom su to pripadnici Al-Mahrah plemena koje dolazi s juga Arapskog poluotoka. Najveći grad na otoku je Hadibu s oko 8500 stanovnika. Drugi po veličini je Qalansiyah s oko 3800.

Do Sokotre se do 1999. moglo stići samo teretnim brodom, no tada je izgrađena zračna luka. Bilo je planova za razvoj turizma, no rat u Jemenu je to poprilično poremetio. Tamošnje stanovništvo većinom se bavi obradom zemlje, ribolovom i uzgojem datulja. Otkako se otok de-facto nalazi pod kontrolom UAE-a jednom tjedno operira avionska linija UAE-Sokotra.

Kako smo i spomenuli, zbog nesređenog stanja u Jemenu teško je reći pod kime i kako će završiti sam otok. Možemo se samo nadati da se neće širiti devastacija jer bi ista uskratila svijetu jedno od najoriginalnijih mjesta uopće.

Sokotra (izvor: Valerian Guillot / Flickr)