ANALIZA/Ruski rat u Ukrajini nije išao po planu, ali PUTINIZAM je i dalje živ i zdrav
Prošlo je šest mjeseci otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu, rat koji je po bilo kojoj konvencionalnoj mjeri bio katastrofa.
Milioni Ukrajinaca su raseljeni. Grad Mariupolj je skoro izbrisan sa mape. A ofanziva pokrenuta 24. februara pokazala je moralnu trulež unutar ruske vojske i njeno potpuno zanemarivanje života civila.
Prema najnovijem proračunu Pentagona, invazija je Rusiju koštala između 70.000 i 80.000 ubijenih i ranjenih vojnika. Vrlo je vjerovatno kako je Rusija u pola godine borbi u Ukrajini izgubila više vojnika nego što su Sovjeti izgubili tokom decenije rata u Afganistanu, piše CNN.
Ali bilo kakva poređenja Putinove Rusije sa danima SSSR-a su preuranjena.
Većina Rusa je, ako ne otvoreno, podržala rat, ili je prećutno pristala na njegovu kampanju imperijalne obnove.
Rat nije utjecao na rejting lidera Kremlja. I državni anketar WCIOM i nezavisna agencija za ispitivanje javnog mnjenja Levada-Centar rutinski su stavljali Putinov rejting iznad 80% od 24. februara. Istraživanje WCIOM-a u junu pokazalo je da će 72% Rusa vjerovatno podržati Putinovu "specijalnu vojnu operaciju", službeni eufemizam za rat u Ukrajini.
KAKO PUTIN I DALJE ODRŽAVA SVOJ REJTING?
Ruska vlada je brzo krenula nakon invazije da zatvori ostatke ruske slobodne štampe, uvodeći drakonski novi zakon koji je nametnuo stroge kaznene kazne za "lažne" informacije koje diskredituju njene oružane snage.
Ali to ne znači da nema informacija o katastrofalnim gubicima Rusije u Ukrajini. Ruska nezavisna novinska stranica Mediazona -- koju su ruske vlasti prošle godine označile kao "stranog agenta" -- dokumentirala je 5.185 vojnih smrtnih slučajeva, na osnovu izvještaja lokalnih vijesti i objava na društvenim mrežama.
Relativno dobrostojeća srednja klasa u zemlji vjerovatno je bila izolovana od rata. Mnogi od ubijenih u akciji su iz siromašnijih regiona Rusije; regioni sa najvećim brojem dokumentovanih žrtava su takozvane "etničke republike" Dagestan i Burjatija, otkrila je Mediazona. Nasuprot tome, žrtve iz dva najbogatija i najnaseljenija ruska grada -- Moskve i Sankt Peterburga -- su relativno niske, navodi se u izvještaju.
Putinova popularnost se ponekad pripisuje klimi straha i konformizma. Prema OVD-Info, nezavisnoj grupi koja prati pritvore u Rusiji, 16.380 ljudi je uhapšeno ili pritvoreno zbog antiratnog aktivizma u Rusiji, a pokrenuto je 75 krivičnih predmeta prema ruskom zakonu o "lažnim vijestima".
Nije iznenađujuće da je ruska invazija na Ukrajinu oživjela diskusiju među naučnicima o tome da li Putinov režim treba označiti kao fašistički ili ne.
DA LI ĆE SE JAVNO MIŠLJENJE PROMIJENITI?
Ipak, neki posmatrači se pitaju koliko dugo Putin može računati na podršku širih segmenata ruske javnosti usred oštrih međunarodnih sankcija koje su izolovale Rusiju od globalne ekonomije i drastično smanjile uvoz. Zapadni investitori su uglavnom otišle iz zemlje. Sektori privrede kao što je avijacija, koji su dugo zavisili od aviona proizvedenih u SAD ili Evropi, teško su pogođeni.
Ipak, ruski finansijski sistem se nije urušio, a zabrinutost potrošača nije prerasla u političke nemire. Za Ukrajinu i njene pristalice, razgovor se sada prebacio na pronalaženje načina da se nanese bol Rusima zbog njihove pasivne podrške Putinu.
"Radimo na novim sankcijama protiv Rusije i na stimulisanju građana te terorističke države da osjete svoj dio odgovornosti za ono što se dešava", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedavnom obraćanju.
„Diskusija o viznim ograničenjima u Evropi za nosioce ruskih pasoša svakim danom se širi, pridružuju joj se nove države i novi političari.
Nejasno je da li bi zabrana viza na kraju promijenila ponašanje Rusije. Neki evropski lideri -- prije svega njemački kancelar Olaf Scholz -- nisu bili voljni da podrže zabranu. Govoreći na nedavnoj konferenciji za novinare u Oslu, Scholz je rekao novinarima da lideri moraju biti "vrlo jasni" po pitanju zabrane viza jer su akcije u Ukrajini "Putinov rat", a "ne rat ruskog naroda".
"Putinov rat sa Ukrajinom traje već 6 mjeseci", napisao je zatvoreni ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni u, kako je rekao, "nit bijesa" iza rešetaka. „Od prvog dana, zapadni lideri su čvrsto izjavili da će se Putinovi oligarsi i podmićivači suočiti sa neminovnim sankcijama i da se ovoga puta neće izvući. Ali jesu."
To je sumorna slika i ona koja sugeriše da je Putin, koji je preživeo prezir od strane svjetskih lidera i ranije, spreman da igra dugu igru. On možda računa na činjenicu da će u narednih šest mjeseci Evropljani plaćati više cijene za energiju, potencijalno povećavajući pritisak na vlade da pritisnu Ukrajinu da se povinuje mirovnom sporazumu.
Možda dolazi zima, ali se i Ukrajinci bore za svoj nacionalni opstanak.
