Nova školska godina je dan slavlja u Ukrajini, gdje se djeca oblače u lijepu odjeću i poklanjaju bukete cvijeća svojim učiteljicama.

Ali ruska invazija bacila je sjenku na sretan dan. Sada se obrazovne ustanove širom zemlje utrkuju u izgradnji bunkera i skloništa za bombe za učenike koji se vraćaju u školske klupe.

Dok se škole spremaju da otvore svoja vrata u septembru, mnogi prosvetni radnici se bore sa činjenicom da nemaju mogućnost da obezbijede sigurnost učenicima, ili duševni mir roditeljima, ako njihove škole budu napadnute.

 "Naše škole nisu dizajnirane da se koriste kao odbrambeni objekti", rekao je za CNN Serhii Horbachov, ukrajinski ombudsman za obrazovanje.

U Irpinu, predgrađu glavnog grada Kijeva, rat je uništio dijelove škole broj 17, jedne od najvećih u gradu u kojoj uči više od 2.400 djece uzrasta od šest do 17 godina. Šrapneli su oštetili krov škole i razbili sve prozore.

Rupe u zidovima i podovima jarkih boja u školi su od tada popravljene betonom i malterom. Uz pomoć dječije agencije Ujedinjenih naroda, UNICEF-a, škola obnavlja svoje sklonište za bombe. "Napravimo tako da tamo bude bezbijedno i udobno, da se djeca ne plaše, a roditelji mirni", rekao je direktor škole Ivan Ptašnik za CNN.

Anna Krasiuk, učenica devetog razreda koja je prošle srijede bila u posjeti školi, rekla je za CNN da joj nedostaju prijatelji i nastavnici. "Stvarno želim da idem u školu... Sanjam da grlim svoje drugare i pričam sa njima", rekla je. Pored nje, učenik drugog razreda Ivan Pinchuk je rekao da sve što želi je da "Ukrajina pobijedi i (ruski predsednik Vladimir) Putin umre".

Foto: CNN

Rat je uzeo dodatni danak na živote i izglede djece. Najmanje 361 dijete je umrlo od početka rata, a 1.072 je povrijeđeno, rekao je Horbachov. U junskom istraživanju ukrajinske vlade procjenjuje se da je 5,7 miliona djece školskog uzrasta (između 3 i 18 godina) koja žive u Ukrajini pogođeno ratom, od kojih se procjenjuje da je 2,8 miliona interno raseljeno.

Najmanje 6,3 miliona ljudi napustilo je zemlju, od kojih su mnoge žene i djeca, prema procjenama Ujedinjenih naroda.

Foto: CNN

Ukrajina, poznata po svojim digitalnim inovacijama, brzo se okrenula online učenju jer je obrazovna infrastruktura podnijela najveći teret ruske ofanzive, piše CNN.

Ali nedostatak tehnoloških uređaja i pristup brzom internetu predstavlja izazov, prema junskom istraživanju o procjeni obrazovnih potreba, koje je pokazalo da je obrazovnom sektoru potrebno 203.000 tableta i 165.000 laptopa za nastavnike i učenike kako bi mogli nastaviti učenje putem interneta.

Borbe su oštetile 2.300 od 17.000 ukrajinskih škola, pokazuju izvještaji.

Otprilike 59 odsto svih škola i univerziteta neće biti spremno za nastavak nastave u septembru, rekao je u utorak ministar obrazovanja Serhiy Shkarlet, a niko ne zna koliko će učenika pohađati nastavu u učionicima.

„Akademska godina će biti veoma teška“, rekao je Horbachov. „Počeće u nepredvidivim i veoma teškim uslovima, kada zapravo nema sigurnog mjesta u Ukrajini, pošto (ruske) rakete mogu da pogode bilo gdje.

Nakon dvije godine Covida i pola godine rata, prosvjetni radnici brinu da jaz u znanju raste među ukrajinskom djecom.

2018. godine, OECD program za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA), koji se smatra mjerodavnom mjerom postignuća učenika, uočio je dvoipogodišnji disparitet između učenika u ruralnim područjima i njihovih vršnjaka u velikim gradovima u Ukrajini, rekla je Oksana Matiiash, šefica Teach For Ukraine, obrazovne neprofitne organizacije koja obučava i regrutuje mlade nastavnike za rad u školama u zajednicama sa niskim primanjima.

PISA je također otkrila da su prosječne vještine 15-godišnjaka u Ukrajini niže nego u mnogim zemljama članicama EU. Iako nije bilo nedavne procjene od pandemije, Matiiash je rekla da misli da su praznine u učenju ekstremne.

Foto: CNN

Socijalizacija je glavni dio učenja, razvijanja vještina kritičkog mišljenja i rješavanja problema, zbog čega "u konačnici želimo da se svako dijete vrati u školu i uči u školskom okruženju", rekao je predstavnik UNICEF-a Murat Sahin za CNN.

Ali rat je značio da "djeca ne uče onoliko koliko mogu, ne komuniciraju onoliko koliko mogu i da nemaju normalan život", rekao je on, objašnjavajući da razvijaju plan s ukrajinskim Ministarstvom obrazovanja kako bi pomogli olakšati redovne veze za nastavnike ili tutore sa malim grupama djece da se „igraju, razmišljaju ili čak rade domaći zadatak zajedno“.

"Za malu djecu, za prvačiće, živi kontakt sa odraslom osobom je kritično neophodan. Djeca moraju mnogo toga naučiti u kontaktu ne samo sa odraslima, već i sa vršnjacima. Vrlo je teško to postići na daljinu, “, rekao je Horbachov.

Rat je također izazvao odliv nastavnika, jer je 22.000 od 434.000 ukrajinskih prosvjetnih radnika (od kojih su većina žene) napustilo zemlju, dok je mnogo više njih ostalo interno raseljeno, dodao je.

Oni koji su ostali sve su zabrinutiji. „Sproveli smo anketu među 350 nastavnika i svi su naveli da je prevladavajuća emocija koju osjećaju anksioznost zbog povećane odgovornosti prema djeci“, rekao je Matiiash iz Teach for Ukraine.

Ministarstvo prosvjete u utorak je izdalo saopštenje u kojem potvrđuje da je većina ruskih i bjeloruskih autora uklonjena iz njegovih programa strane književnosti, kao i nastave na ruskom jeziku. Istorija Ukrajine i svjetska istorija su takođe izmijenjene, gdje "ažurirani programi nude pogled na SSSR kao na državu imperijalnog tipa".

"Već dvije godine, prema zakonu, u Ukrajini ne bi trebalo da postoji nijedna škola na ruskom jeziku. Što se tiče ruskog jezika kao predmeta, roditelji koji sebe smatraju etničkim Rusima mogu podnijeti zahtjev za učenje jezika kao jezika nacionalnih manjina“, rekao je Horbachov.

 "Osim toga, mi imamo veliku prednost u odnosu na Ruse u tome što razumijemo njihov jezik, ali oni ne razumiju naš."

IZGUBLJENA GENERACIJA

Najvažnije je vratiti djecu u rutinu, skrenuti im misli s užasa rata i ponovo vidjeti vrijednost u obrazovanju, rekao je Matiiash, citirajući drugu studiju Teach for Ukraine koja je pokazala da je skoro polovina ispitane djece prijavila viši nivo stresa. Djeci je također bilo "teško vidjeti vrijednost obrazovanja kada se sve oko njih raspada", dodala je.

„Ovaj rat stvara rizik od izgubljene generacije“, dodala je ona. Anegdotski dokazi pokazuju da ljudi koji su napustili zemlju "navode obrazovanje djece kao jedan od glavnih razloga zašto se ne vraćaju u Ukrajinu", rekla je ona.

„Zato moramo školama pronaći odgovarajuća skloništa za bombe, tako da djeca mogu nastaviti da dobijaju odgovarajuće obrazovanje bez stalne brige o svojoj sigurnosti"