ANALIZA/Teški trenuci za švedske Kurde dok zemlja pokušava da se pridruži NATO-u

U Udruženju kurdskih likovnih umjetnosti na periferiji Geteborga, Nawzad Bahir i njegove komšije pripremali su se za ljetni karneval.

"To je naš lokalni vrhunac; prilika da proslavimo našu kulturu," rekao je Bahir za CNN, prije nego što je priznao da je proslava ove godine bila gorko-slatka, sada kada se švedska kurdska zajednica našla uhvaćena u najvećoj vanjskopolitičkoj odluci ove zemlje.

"Nije ugodna pozicija biti u tome", uzdahnuo je, govoreći za CNN prošlog mjeseca.

Švedska i Finska su 18. maja odlučile da se pridruže NATO-u, najmoćnijem vojnom savezu na svijetu, navodeći rusku invaziju na Ukrajinu kao prekretnicu nakon decenija neutralnosti.

Prijave nordijskih zemalja u početku su izgledale kao da će imati jednoglasnu podršku koja im je bila potrebna, od svih 30 članica NATO-a.

Tada su naišli na prepreku: otpor Turske. Predsjednik Recep Tayip Erdogan optužio je zemlje za skrivanje "terorističkih" organizacija za koje tvrdi da ugrožavaju sigurnost njegove zemlje, posebno Kurde iz Turske i drugih zemalja.

Te grupe uključuju Radničku partiju Kurdistana, ili PKK, koja je nekoliko decenija upletena u krvavu bitku s Ankarom oko veće kurdske nezavisnosti, kao i Partiju demokratske unije ili PYD i njene milicije, Jedinice za zaštitu naroda YPG, ogranke PKK koja je djelovala u Siriji.

Švedska negira da je skrivala ljude koji su povezani s takvim pokretima i istakla je da je PKK zabranjena u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropsku uniju, čija je Švedska članica.

U međuvremenu, Finska, koja je dom manjeg broja izbjeglica kurdskog porijekla, također je izrazila svoj stav o "oštroj borbi protiv terorizma".

Do sada takve izjave nisu bile dovoljne da se pomaknu s mrtve tačke u pregovorima sa Turskom.

Delegacije Turske, Finske i Švedske sastaju se u ponedjeljak u sjedištu NATO-a u Briselu kako bi razgovarale o zabrinutostima Turske., a zvaničnik NATO-a potvrdio je CNN-u.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare prošle sedmice, finska premijerka Sanna Marin rekla je da Finska i Švedska "sva pitanja shvaćaju veoma ozbiljno i da vode razgovore". Ali, dodala je, "također mislim da je i odgovornost Turske da pokuša pronaći rješenja u ovoj fazi."

Bahir je potražio utočište u Getenbergu, drugom po veličini gradu u Švedskoj, nakon što je pobjegao iz ratom razorenog Iraka 2014. Pridružio se kurdskoj manjini od 100.000 ljudi, za koju stručnjaci smatraju da sada čini skoro 1% stanovništva zemlje.

Kurdi nemaju zvaničnu domovinu: većina živi u zemljama Bliskog istoka, uključujući sjeverni Irak, istočnu Tursku, zapadni Iran i male dijelove sjeverne Sirije i Jermenije, a mnogi od onih koji sada žive u Švedskoj su došli iz ovih mjesta.

"Erdogan kaže bez obzira odakle ste, ako ste Kurd i želite slobodu, vi ste terorista. To nije istina", rekao je Bahirov prijatelj Karim Haji Rasouli, porijeklom iz Irana, za CNN.

Šveđani su bili podijeljeni oko odluke svoje zemlje da se pridruži NATO-u prije podnošenja zahtjeva, a ankete pokazuju da je nešto više od polovine stanovništva bilo za taj potez. Slično tome, mnogi od Geteborških Kurda su takođe skeptični.

Fawzi Baban (krajnje lijevo) pobjegao je od rata u Iraku i u Švedskoj je već 30 godina (FOTO CNN)

Na anti-NATO protestu ispred gradske vijećnice Geteborga, Fawzi Baban, rođen u Iraku, došao je da se sastane sa svojim kolegama kurdskim prijateljima kako bi izrazio zabrinutost zbog puta koji je Švedska odabrala.

"Članstvo u NATO-u dovest će nas do još sukoba, a možda i više ratova", kaže on. "Kao Kurd sam više pogođen. Pogledajte šta su neke članice NATO-a uradile u mojoj zemlji. Potpuno su je uništile", dodaje on, misleći na naslijeđe dva Zaljevska rata i navalu ISIS-a nakon toga.

U međuvremenu, Hewa Cardoi, još jedan stanovnik Geteborga kurdskih korijena, misli da će članstvo u NATO-u pomoći da se istakne nevolja njegovog naroda i diskriminacija s kojom se suočava u zemljama svog rođenja.

"Mnoge zemlje NATO-a su demokratske, sa slobodom govora. Nadamo se da neće prihvatiti ono što Turska radi", rekao je on za CNN.

Dok pristupanje Švedske NATO-u visi o koncu, stručnjaci kažu da Turska obnavlja svoj napor za izručenjem desetina Kurda za koje tvrdi da su povezani s organizacijama za koje kaže da ugrožavaju njenu sigurnost.

Mnogi od onih koje Turska želi da izruči sada su švedski državljani, a ta tema je toliko osjetljiva da Stockholm nije želio javno raspravljati o tome.

Baris Onay je u Švedsku došao prije sedam godina, nakon što je bio u zatvoru u Turskoj zbog svojih političkih stavova (Foto: CNN)

"Švedska vlada je mogla odmah reći ne Turskoj, ali nije", rekao je Baris Onay, disident koji je rekao da je pobjegao u Švedsku nakon što je bio zatvoren u Turskoj zbog svojih socijalističkih političkih stavova.