Novi razlog za predizborno prepucavanje – promjene ustava entiteta
Cijene rastu, i sasvim je izvjesno još će rasti.
Građani sve lošije žive, dok se političari bore za naklonost na oktobarskim izborima. Ne životnim problemima, nego kako ostati u foteljama i naredne četiri godine. Na pomolu je sad i novi razlog za predizborno prepucavanje - riječ je o vitalnim interesima, domovima naroda i promjenama ustava. Kome je još do hrane i grijanja?
Zahtjevom se od Ustavnog suda BiH traži da proglasi “neustavnim odredbe koje isključivo konstituentnim narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao vitalni interes proglase sve što žele i na taj način blokiraju sve zakonodavne postupke”, ističe Željko Komšić u zahtjevu za ocjenom ustavnosti.
Traži i da se se utvrdi i da su odredbe kojim se svaka odluka/zakon mora usvojiti u oba parlamentana doma, to u istovjetnom tekstu u Fedreciji nespojive s principom demokratije, ili kako pojašnjava pravni savjetnik člana Predsejdništva BiH, Dom naroda nije isto što i Predstavnički dom.
U entitetskim ustavima se navodi da je vitalni nacionalni interes “ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, jednaki u donošenju odluka,.Identitet jednog konstitutivnog narod treba biti zaštićen kroz pitanja obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, kulture, tradicije, sistema javnog informiranja”, odnosno druga pitanja ko tako smatraju dvije trećine jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH ili Vijeću naroda RS.Klubovi “Ostalih” nemaju to pravo.
Podsjetimo da je upravo Dom naroda FBIH bio glava prepreka u pregovorima HDZ i SDA oko izmjena Izbormog Zakona. U SDA su tražili reduciranje ovlasti doma, pozivali na uspostavu tijela po uzoru na Vijece naroda RS, u HDZ u odgovorili kako se radi o mehanizmu zaštite.
Određenih pomaka ipak je bilo, tada je tvrdio Elmedin Konaković, upravo oko vitalnog nacionalnog interesa, no u SDA nisu zeljeli potpisati.
U javnosti se inače rijetko spominje da je Ustavni sud BiH 2015. godine djelomično uvažio zahtjev Željka Komšića proglasivši neustavnim odredbe ustava Federacije i RS-a kojim se regulira izbor predsjednika i potpredsjednika tih entiteta. No nije naložio brisanje “sve dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom za ljudska prava” na koju se Željko Komšić pozvao i u posljedrnjm zahtjevu .
