Ovako izgleda 'rusifikacija' obrazovnog sistema Ukrajine u okupiranim područjima: Ruski vojnici upadaju u kuće i škole i uzimaju ukrajinske knjige

Kada su maskirani ruski vojnici jednog dana krajem aprila u 6 sati pretresli Ninin dom na sjeveroistoku Ukrajine, nisu tražili oružje. Umjesto toga, tražili su njezine ukrajinske udžbenike.

Vojnici su njezinog muža i kćer držali na nišanu, ali 48-godišnjakinja je za CNN rekla da zna da će doći po nju. Kao direktorica škole, vjeruje da su je vidjeli kao neprijatelja.

"Tražili su posvuda, čak i odvode i vanjski WC", objasnila je. "Pronašli su školske udžbenike i tutorijale za ukrajinski jezik."

Nina nije sama. Ukrajinski dužnosnici kažu da su prosvjetni radnici u nedavno okupiranim područjima zemlje prijavili sve više slučajeva zastrašivanja, prijetnji i pritiska da se školski programi prilagode proruskoj retorici.

Prije invazije ruskih trupa 24. februara, oko 4,23 miliina učenika bilo je upisano u škole širom zemlje, prema podacima koje je prikupio ukrajinski Institut za obrazovnu analitiku, državna agencija. Sada su milioni djece školske dobi interno raseljeni ili prisiljeni pobjeći u inozemstvo sa svojim porodicama.

Kada su stigli, naređeno joj je da preda udžbenike istorije i ispitivana je o nastavnom planu i programu škole. „Došli su sa zahtjevima, ali su govorili vrlo ljubazno“, prisjetila se vaspitačica. „Uzeli su laptop iz sefa – čak nije bio ni moj; to je bio laptop učitelja razredne nastave – i dvije knjige istorije za osmi razred.”

Rekla je da su joj otmičari stavili crnu kapuljaču na glavu prije nego što su je uvezli u vozilo i odveli na drugu lokaciju gdje se nastavilo ispitivanje.

“Pitali su za moj odnos prema 'vojnoj operaciji', optuživali su me da sam previše patriotska, previše nacionalistička”, rekla je ona. "Pitali su zašto koristim ukrajinski jezik... zašto idem u ukrajinsku crkvu."

"Ne znam koliko su me držali, nisam imala osjećaj za vrijeme, sjedila sam sa crnom kapuljačom, skinuli su je samo na ispitivanju", nastavila je Nina, čije prezime CNN skriva iz sigurnosnih razloga.

Na kraju je puštena - ali ne prije nego što su njeni otmičari "naglasili da znaju za mog sina i podsjetili me da imam kćer", rekla je, dodajući: "Smatrala sam to prijetnjom."

Nekoliko dana kasnije, u strahu da će se ruske trupe vratiti, Nina i njena porodica su pobjegli.

RUSKO MIJEŠANJE

Ninino iskustvo nije izolovan incident. Izvještaji o prijetnjama prosvjetnim radnicima u novookupiranim regijama u stalnom su porastu kako je sukob eskalirao.

Jedna učiteljica je rekla za CNN da su ruske trupe prišle direktoru njene škole i "naredile da preda sve udžbenike ukrajinskog jezika i istorije, ali je direktorica to odbila. Njen stav je bio toliko strog da nekako nisu vršili nikakav drugi pritisak ... Otišli su praznih ruku."

Neki nastavnici su uspjeli da nastave nastavu za učenike online, koristeći virtuelne učionice slične onima koje su bile postavljene tokom pandemije koronavirusa. Ali za druge, nastava je stala jer su internetske usluge prekinute, a škole u blizini borbi bile su prisiljene da zatvore svoja vrata.

Najmanje 1.570 obrazovnih institucija uništeno je ili oštećeno granatiranjem od početka ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom noćnom obraćanju 2. maja. Predsjednikove tvrdnje nije nezavisno provjerio CNN.

Ukrajina je optužila Rusiju da je 7. maja bacila bombu na školu u oblasti Luganska u kojoj se sklonilo 90 ljudi. Serhiy Hayday, šef regionalne vojne uprave Lugansk, rekao je da je zgrada sravnjena s zemljom. Strahuje se da je 60 ljudi mrtvo.

Državni ombudsman za obrazovanje, Serhii Horbachov, izjavio je za CNN da je vlada od februara primila više od 100 izvještaja i poziva za pomoć od nastavnika, roditelja i učenika u okupiranim regijama.

RUSIFIKACIJA U OKUPIRANIM PODRUČJIMA

Daljnji primjeri ruskih snaga koje pokušavaju iskorijeniti ukrajinski identitet u novookupiranim područjima viđeni su u južnoj regiji Hersona, kaže Serhii Khlan, predstavnik regionalnog vijeća, koji je posljednjih sedmica više puta optuživao okupacione trupe da prijete prosvjetnim radnicima.

Khlan je u četvrtak rekao da ruske snage vrše racije u selima i intenzivne potrage, kao i da vrše popis onih koji su ostali u nekim područjima. On je takođe tvrdio da su Rusi nagovijestili „da će uvoziti nastavnike sa Krima jer naši nastavnici ne pristaju da rade po ruskim programima. Ono nekoliko nastavnika koji pristanu da rade, mi ih poznajemo lično i za to će odgovarati krivično. "

Njegove posljednje primjedbe uslijedile su nakon što se pojavio izvještaj da su "okupatori" postavili novog direktora u školu u Kahovki nakon što je prethodni direktor navodno otet 11. maja, prema izvještajima lokalnog novinara.

Napori da se ukrajinski obrazovni sistem uskladi s ruskim školskim programima odražavaju slične napore rusifikacije u područjima koja su zauzele ruske snage i separatisti koje podržava Rusija prethodnih godina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je stavio do znanja u svojim vlastitim javnim izjavama kako ne smatra Ukrajinu legitimnom nacijom.

Oleh Okhredko je veteranski pedagog sa više od dvije decenije iskustva u nastavi i analitičar u Centru za građansko obrazovanje Almenda, organizaciji koja je prvobitno osnovana na Krimu koja prati obrazovanje na okupiranim teritorijama. Rekao je za CNN da je to strategija kojoj je svjedočio nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

"Krim je postao takvo eksperimentalno polje za Rusiju. Ovdje su započeli militarizaciju obrazovanja općenito", objasnio je on.

Rekao je da je ruska propaganda koja preoblikuje istorijske događaje umetnuta u školski program na Krimu, nešto što je, kako kaže, imalo ogroman štetan učinak na tamošnju djecu.

"Ukrajina je potpuno povučena iz školskih udžbenika i sve postaje 'istorija Rusije'", objasnio je Okhredko. "Djeca u okupaciji su zaista pod velikim utjecajem na školovanje u sistemu koji stalno treba imati neprijatelja. Sada su neprijatelji Sjedinjene Države i Ukrajina. I ovo neprijateljstvo počinje izlaziti među djecom u obliku agresije."

UKRAJINSKA OPOZICIJA

Za sada, mnogi prosvetni radnici u okupiranim područjima Ukrajine pokušavaju da se odupru pokušajima Rusije da prilagode svoj školski program, plašeći se uticaja koje bi promjene mogle imati na njihove učenike na duži vremenski period.

U regiji Lugansk, Maria, nastavnica matematike i članica regionalne školske uprave, rekla je za CNN da su njeni članovi dobili ultimatum da predaju na ruskom programu. Marija je dobila pseudonim kako bi zaštitila svoj identitet.

“Naravno, rekli smo im da to nećemo raditi. A oni su odgovorili 'Vidjet ćemo. Imamo dosije za svakog od vas'. To je zastrašujuće", rekla je Marija i dodala da su im kasnije mejlom poslali ruske udžbenike sa molbom da "barem pročitaju pa se onda odluče, jer je program zaista lijep".

"Pokušali su da nas ubijede. Ali mi smo im rekli da ovdje nemamo internet i nismo ništa dobili", objasnila je ona.

"Čak su pitali 'Koja je razlika - zašto je važno učiti na ukrajinskom ili na ruskom? Predaješ matematiku - isto je na bilo kom jeziku." Zamjerila sam im to ... i rekla sam im, vaše obrazovanje, vaši papiri se ne priznaju nigdje, djeca neće moći na fakultete. A oni su mi odgovorili: 'Koje fakultete? Zašto? Trebaju nam radnici i vojnici.' "