Rat u Ukrajini: Putin daje nekoliko naznaka u svom današnjem govoru
U svom obraćanju na Crvenom trgu ruskim trupama - i ruskoj naciji - lider Kremlja je ponovio svoje često izgovarano opravdanje za napad na Ukrajinu: argument koji, čini se, krivi sve osim Rusije za ono što se dešava, piše BBC.
Kritikovao je (kao i obično) Ameriku, NATO i vladu u Kijevu, tvrdeći da su njihove akcije dovele bezbjednost same Rusije u opasnost. Pominjao je (kao i obično) “neonaciste” u Ukrajini.
To često čujemo od ruskih zvaničnika, koji redovno iznose neosnovane tvrdnje da su Ukrajinu preplavili fašisti, ultranacionalisti i simpatizeri nacista.
Predsjednik Putin je priznao da je Rusija pretrpjela vojne gubitke, ali nije iznio detalje.
Posljednji zvanični podaci koje je objavilo rusko ministarstvo odbrane su 1.351 ubijen ruski vojnik. Ali to je bilo prije šest sedmica. Od tada nije bilo ažuriranja.
Zanimljivo je da Putin nije upotrijebio svoju poznatu frazu "specijalna vojna operacija" da bi opisao rusku ofanzivu. Ni on to nije nazvao ratom. Ali pokušao je da povuče paralele između trenutnih neprijateljstava i Drugog svjetskog rata - možda pokušaj da mobiliše patriotski sentiment povodom Hitlerovog poraza kako bi pojačao podršku ruske javnosti za invaziju Ukrajine.
Kremlj je očekivao brzu pobjedu u Ukrajini, vjerovatno u roku od nekoliko dana od slanja trupa. Nije se dogodilo. Mnogi ovde vjeruju da je plan B Vladimira Putina bio da obezbjedi pobjedu do 9. maja. Ni to se nije desilo.
Gdje predsjednik Putin odlazi odavde? Bilo je nekoliko tragova u današnjem govoru. Ali nije bilo signala o prekidu neprijateljstava.
