Ovo su greške koje bi Putina mogle koštati poraza u Ukrajini

Svijet
Ovo su greške koje bi Putina mogle koštati poraza u Ukrajini
.

20 dana od početka rata koji je Rusija na čelu s Vladimirom Putinom pokrenula protiv Ukrajine, posljedice su strašne za obje zemlje.

Ukrajinski gradovi trpe razaranje neviđeno od rata u Siriji ili, na europskom tlu, od ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, broj ubijenih civila i vojnika odavno se kreće u tisućama, a zemlju je napustilo više od 2.5 milijuna izbjeglica, mahom žena i djece, očajnički tražeći utočište diljem Europe. 

No posljedice su izuzetno teške i za Rusiju. Tisuće njenih vojnika već su bespotrebno izgubile život u Ukrajini - procjene se kreću od dvije do više od 12 tisuća vojnika, ovisno o izvoru - njen financijski sustav i ekonomija pod udarom zapadnih sankcija su na koljenima i rubu bankrota, zemlju je napustio niz zapadnih tvrtki, njeni građani također masovno bježe u inozemstvo, policija masovno privodi one koji prosvjeduju protiv rata kako bi spriječila još veće prosvjede, politički i ekonomski je izoliranija nego Sovjetski Savez. 

U ekstremno kratkom roku pretvorila se ili je na putu da se pretvori u golemu Sjevernu Koreju. 

Što je Rusija dobila za izvanrednu vojnu, ekonomsku, političku i ljudsku cijenu koju je platila? Rat koji je ušao u pat-poziciju, bez osvajanja ijednog većeg ukrajinskog grada osim Hersona na jugu, dok su predsjednik Volodimir Zelenskij i ukrajinska vlada i dalje u Kijevu i zasad odbijaju sve ruske ultimatume o “demilitarizaciji i denacifikaciji”, kao i o priznanju neovisnosti, odnosno ruskog suvereniteta u Donbasu i na anektiranom Krimu. 

"Gotovo cjelokupno rusko napredovanje i dalje je u zastoju", glasi procjena Pentagona od ponedjeljka s kojom se slažu brojni analitičari. 

A još prvog dana invazije, ruska politička analitičarka i suradnica u moskovskom Carnegie centru, Tatjana Stanova, zaključila je da ona predstavlja “početak kraja njegova režima koji se sada može osloniti samo na bajunete."

Mislio je da će svijet povjerovati u njegove laži o Ukrajini

Podsjetimo, Putin je u svom govoru kojim je obznanio početak rata neutemeljeno optužio NATO da podržava ukrajinske neonaciste i da se “počeo vojno razvijati u Ukrajini”, a Ukrajinu da priprema vojnu ofenzivu na odmetnuti Donbas i da namjerava proizvesti nuklearno oružje. Zaprijetio je da je "kijevski režim" odgovoran za svako daljnje krvoproliće - ako bude pružao otpor. 

Neuvjerljivo je pokušao redefinirati beskrupuloznu i ničim izazvanu agresiju na susjednu, neovisnu i međunarodno priznatu zemlju kao “samoobranu od prijetnji", odnosno “zaštitu same Rusije od onih koji su Ukrajinu uzeli za taoca i pokušavaju je iskoristiti protiv naše zemlje i njenog naroda”. Usto je zaprijetio svakom tko se pokuša umiješati u rat sa strane “posljedicama koje nikada niste doživjeli u svojoj povijesti”.

"Bila je to izuzetno nasilna analiza, sa zabludama i paranoična... s mnogo povijesnih laži", komentirao je tada francuski ministar za Europu Clement Beaune.

"Kod Putina postoji neka vrsta gubitka veze sa stvarnošću za račun njegove ideologije koja se može opisati kao paranoična", rekao je za AFP francuski pisac Michel Eltchaninoff, autor knjige U glavi Vladimira Putina.

Ne možemo biti sigurni je li Putin zaista mislio uvjeriti ukrajinsku i svjetsku javnost u svoj propagandni narativ ili ga je ponudio tek reda radi, kao smokvin list za agresiju. Ali ono što je neporecivo je da je najveći dio Europe i veliki dio svijeta odlučno odbacio njegove prozirne izlike.

Tome najbolje svjedoči rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o osudi ruske agresije i pozivu Rusiji da odmah povuče svoje snage iz Ukrajine, za koju je 2. ožujka glasala čak 141 od 193 zemlje članice. 35 zemalja bilo je suzdržano, a jedine koje su bile protiv su Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija. To sigurno nije koalicija "multipolarne" protuteže Zapadu koju se Putin nadao okupiti.

Mislio je dobiti rat u par dana, ući u Kijev i natjerati Zelenskog na kapitulaciju

Putin, kako to šahovski velemajstor, bivši prvak i njegov žestoki kritičar Gari Kasparov već godinama ističe, nije u svojoj srži šahist, već pokeraš. Osnova njegove, po svemu sudeći dubinski precijenjene geopolitičke strategije svodi se na jednostavan manevar: blef eskalacijom konflikta i spremnost da, ako druga strana taj blef prozre i ne popusti, eskalira sve do one razine kad će ta druga strana - konkretno, Zapad - popustiti, jer se više boji nepredvidivih posljedica. 

A ta dugogodišnja hazarderska strategija destabilizacije, provokacije i konflikta prvi put je Putinovom režimu zaista došla na naplatu u snijegu i blatu Ukrajine, do te mjere da se možda neće nikad oporaviti.  

"Mislim da se Putin sad našao u očajnoj situaciji, u nečemu što definitivno nije očekivao. Vjerujem da je on vidio ukrajinsku kampanju kao vrlo kratku, blitzkrieg, zauzimanje Kijeva, instaliranje svoje marionetske vlade i zatim pregovaranje sa slobodnim svijetom koji bi s vremenom prihvatio tu novu geopolitičku stvarnost", ocijenio je Kasparov u intervjuu za britanski Times Radio objavljenom 1. ožujka.  

"U ovom trenutku ukrajinska vojska i narod se odupiru, herojstvo ukrajinskog naroda je ustvari pomoglo promijeniti javno mnijenje na Zapadu. Mislim da smo u posljednjih nekoliko dana vidjeli dramatičnu promjenu javnog mnijenja. Jer čak i na početku Putinove agresije, Njemačka je odbijala naoružati Ukrajinu. I onda je, odjednom, Olaf Scholz promijenio njemačku politiku (da ne šalje oružje drugim zemljama) koja je bila na snazi 50 godina", dodao je Kasparov. 

Izvor:Index

Novo