OVO VIŠE NIJE SAMO "MIGRANTSKA KRIZA" - OPASAN BAUK KONFRONTACIJE KRUŽI OD CRNOG MORA DO BALTIKA: U trenutku dok poljsko-bjeloruska situacija izmiče kontroli iz SAD-a upozoravaju Europu - "Rusija se sprema na invaziju Ukrajine"

Već danima fokus je na poljsko-bjeloruskoj granici gdje situacija postaje sve napetija i u ovom trenutku teško je vidjeti smirivanje jer svi uključeni akteri samo podižu uloge i prijetnje. No, u isto vrijeme jedna druga situacija upravo se razvija na istoku Europe, ona u Ukrajini.

Tijekom jučerašnjeg dana, već po drugi put ovog tjedna razgovarali su ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel. Glavna tema razgovora je dakako bila situacija na poljsko-bjeloruskoj granici, no oni koji su pročitali cijelo izvješće o razgovoru na stranicama ruskog Kremlja uočili su da je Putin iskoristio razgovor kako bi adresirao i stanje u Ukrajini. U tekstu se konkretno navodi: "Za vrijeme razgovora dotakli su se i sukoba u Ukrajini, a predsjednik Putin naglasio je destruktivnu politiku koju vodi Kijev te istaknuo kako se sve više oslanjaju na silu. Istaknuo je kako ukrajinske snage koriste vojne dronove čime se krše mjere sporazuma iz Minska. Spomenuo je i destabilizirajuće i opasne provokacije oružanih snaga SAD-a i drugih NATO zemalja na prostoru Crnog mora".

Dakako, sporazum iz Minska kojeg Putin spominje nema veze s aktualnom krizom u Bjelorusiji već datira iz vremena kada je Bjelorusija, u usporedbi sa susjednom Ukrajinom, bila gotovo "oaza mira". Riječ je o sporazumu iz 2015. kada su lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine dogovorili proces kojime bi se okončao rat na istoku Ukrajine (samo Merkel i Putin su još uvijek na vlasti s tog sastanka, i domaćin dakako, Aleksandar Lukašenko). Rat na istoku Ukrajine nije time okončan, ali se uvelike smirio te su donijete mjere na temelju kojeg bi ga se, idealno, trebalo posve okončati. Zapravo sporazum iz Minska ni u teoriji nije zvučao kao vrlo primjenjiva, a u praksi još manje. Ipak, iza nas je nekoliko godina tek sporadičnih sukoba u Ukrajini. Problem je pak u tome da bez mira to se može nazivati jedino "zamrznuti sukob", a takvi prije ili kasnije ponovno proključaju (u zadnje vrijeme imali smo više primjera, recimo rat u Gorskom Karabahu).

Putin se konkretno osvrnuo na ukrajinsku uporabu dronova. Riječ je o turskim dronovima koje je Ukrajina kupila, a ne tako davno pohvalili su se da su ih počeli upotrebljavati i u sukobu na istoku Ukrajine odnosno u Donbasu. Naravno, prisutnost ovih dronova - Bayraktar TB2 - izvor je poprilične zabrinutosti za Rusiju jer su vidjeli njihovu iznimnu učinkovitost na nekoliko ratišta (vjerojatno i izbliza) uključujući u Libiji i kasnije na Gorskom Karabahu za vrijeme sukoba između Azerbajdžana i Armenije.

Je li Putinova zabrinutost izražena njemačkoj kancelarki potaknula nekakvu lančanu reakciju, teško je reći, ali neposredno zatim stižu vrlo alarmantne informacije iz SAD-a. Naime, kako prenosi list Bloomberg, američki dužnosnici kontaktirali su svoje kolege u EU te im poručili kako bi "Rusija mogla pokrenuti invaziju na Ukrajinu". Dakako, riječ je o anonimnim dužnosnicima koji su ovu informaciju kasnije procurili do medija, no ako je vjerovati istima američki dužnosnici spominjali su "potencijalnu invaziju", a kao argument navode "javno dostupne dokaze" kao i neke druge informacije koje će tek podijeliti s Europskom unijom.

Koji su to "javno dostupni dokazi" koji bi ukazivali na rusku potencijalnu invaziju (Skorašnju? Ove zime?), nije poznato, no informacija dolazi neposredno nakon što su iz Washingtona, javno, poručili kako su uočili "znatno kretanje" ruskih trupa uz ukrajinsku granicu te navode kako još ne znaju koji im je cilj. Vrlo je zanimljivo da su na tu izjavu Washingtona reagirale vlasti iz Kijeva opovrgnuvši navode - iz ureda ukrajinskog predsjednika čak je rečeno da nisu uočili "ništa neuobičajeno" te se između redaka sugerira da američki izvori dižu paniku bez potrebe ili pak s nekim konkretnim ciljem.

Naravno, valja još jednom podsjetiti kako se sve ovo događa u trenutku povijesno niskih odnosa između Rusije i NATO saveza, a od nedavno ne postoje ni diplomatski odnosi između Rusije i NATO-a.

Na sugestiju da Rusija "priprema invaziju" na Ukrajinu danas je reagirao zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u, Dmitrij Poljanskij. Poručio je: "Nikad nismo planirali invaziju na Ukrajinu niti ćemo je planirati, osim ako ne budemo isprovocirani od strane Ukrajine ili nekog drugog, a u tom slučaju to je onda stvar obrane našeg nacionalnog interesa".

Kada bismo gornju rečenicu prepolovili dobili bismo dvije vrlo drugačije vizije aktualne situacije. No, da je ruska strana samo konstatirala da "nikad nisu niti će" planirati invaziju na Ukrajinu u to, jasno, gotovo nitko ne bi povjerovao. Plan invazije na Ukrajinu definitivno postoji, no hoće li isti ikad biti i implementiran je drugo pitanje. To drugo pitanje se pak odmah adresira u drugom dijelu izjave Poljanskog.

Što bi to moglo "isprovocirati" Rusiju na invaziju? Možda prisutnost turskih dronova koji su ne tako davno Rusiju dva puta doveli do nepoželjnog vojnog ishoda (u Libiji i Gorskom Karabahu, za Siriju, odnosno Idlib, tek ćemo vidjeti). Možda pak misli da bi provokacija mogla doći u vidu kršenja "ruskih crvenih linija". Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin ove je godine u više navrata poručio kako bi potencijalno ukrajinsko članstvo u NATO-u za Rusiju predstavljalo "crvenu liniju" te situaciju u kojoj bi Rusija "morala djelovati".

Pogledajmo što još imaju Rusi za reći glede aktualne američke informacije da možda pripremaju invaziju na Ukrajinu. Danas se oglasio i glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov. "Ovo nije prvi put da SAD izražava takve zabrinutosti glede kretanja naših oružanih snaga unutar Rusije. No, mi smo jasno i više puta poručili kako kretanje naših oružanih snaga na našem teritoriju je isključivo naša briga. Rusija ne predstavlja prijetnju prema ikome", rekao je Peskov. Osvrnuo se i na informacije u medijima gdje se tvrdi da su američki dužnosnici upozorili europske da je priprema invazije možda već u tijeku. "Takvi naslovi su ništa nego prazno stvaranje napetosti", poručio je Peskov.

Zanimljiv komentar dao je i ruski zastupnik Viktor Vodolacki. On ističe kako su ove optužbe protiv Rusije upućene možda u trenutku dok NATO ima plan potaknuti sukob u Ukrajini. "Sve ovo čini se samo s jednim ciljem: kako bi se uvuklo Ukrajinu u rat", istaknuo je Vodolacki. Ta teorija mogla bi ići u prilog neočekivanim opovrgavanjima ruskog gomilanja trupa od strane Kijeva.

No, bez obzira što Rusija rekla čini se kako je SAD odlučio jačati narativ o ruskoj agresiji. Komentar je dao i američki državni tajnik Antony Blinken koji je u razgovoru s novinarima optužio Rusiju za gomilanje vojske na granici s Ukrajinom te je pritom poručio kako je Washington "zabrinut".

Zanimljivo je spomenuti i kako Ukrajina šalje vojsku na bjelorusku granicu, no očito je da migranti ne planiraju ići u Ukrajinu već se žele domoći Europske unije (konkretno Njemačke), tako da, čini se, ova kriza postaje puno veća od "migrantske".

Čini se kako je situacija zadnjih dana nemirna od Crnog mora do Baltika, a kriza između Bjelorusije i EU članica snažno pridonosi tome, "kuha" konfrontacijski stav koji se sad možda i po inerciji multiplicira, a mogao bi završiti jako loše. Tome trenutačno pridonose sve strane - SAD koji tvrdi da je Rusija u pripremi za invaziju, Rusija koja poručuje "nećemo nikad napasti, osim...", Bjelorusija koja poručuje otvoreno da će je "Rusija braniti" u slučaju sukoba, Turska koja ovdje igra posebno opasnu igru (i to ne samo s dronovima u Ukrajini), NATO za kojeg je koncept "ruske prijetnje" egzistencijalni argument, te EU koji želi Minsku pokazati tko je jači iako nema sumnje da su bar djelomično odgovorni za poticanje destabilizacije u Bjelorusiji što je i dovelo do cijelog ovog kaosa.