SITUACIJA NA POLJSKO-BJELORUSKOJ GRANICI IDE PREMA KATASTROFI: Rusija u patrolu šalje bombardere, migranti se smrzavaju, pristup kriznoj zoni nemaju ni mediji ni humanitarni radnici, Merkel zove Putina, niko ne popušta

Situacija na poljsko-bjeloruskoj granici i dalje eskalira. Poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak objavio je kako je tijekom noći došlo do "brojnih pokušaja" probijanja granice, ali se sad tamo nalazi već 15.000 poljskih vojnika koji su zaduženi za odvraćanja. U isto vrijeme stižu informacije kako je više tisuća migranata zapelo na granici, a njihova situacija postaje sve teža.

Podsjetimo, ova kriza traje već mjesecima, ali sad je eskalirala kada su prema poljskoj granici krenule tisuće migranata. EU, a sada i NATO i SAD, optužuju Bjelorusiju za orkestraciju migrantske krize. Riječ je o bjeloruskoj odmazdi za EU sankcije - iako bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenka formalno odbacuje sve optužbe.

Na više mjesta pokušano je uklanjanje bodljikave ograde koju su poljske snage postavile na granicu. Koliko se ljudi probilo preko granice za sad nije poznato, poljski izvori samo navode kako je tijekom proteklog dana bilo oko 600 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

U najtežoj situaciji svakako se nalaze sami migranti, većinom s prostora Bliskog istoka, a Poljska i Bjelorusija međusobno se optužuju za nasilje nad migrantima koji kampiraju u blizini granične ograde. Što se točno tamo događa teško je reći jer novinarima je pristup zabranjen otkako je Varšava u pograničnoj zoni proglasila izvanredno stanje. Poljsko ministarstvo obrane tvrdi kako imaju snimku na kojoj se može vidjeti kako bjeloruski vojnik otvara vatru ne bi li potjerao migrante iz kampa da krenu preko poljske granice.

Situacija je iznimno teška. Noću temperature padaju ispod nule, a ljudi koji su zapeli na granici ostaju bez hrane i vode. Tim ljudima hitno treba pomoć, bez obzira s koje strane, no pitanje je hoće li je dobiti. Naime, humanitarni radnici poručuju kako je poljsko proglašenje izvanrednog stanja dovelo do toga da ni oni ne mogu doći do pogranične zone i pružiti im pomoć. Jedna humanitarna djelatnica, Ania Chmielewska, u razgovoru za BBC je poručila: "Ovo slama srce. Mi smo ovdje, blizu granice, ali ne možemo ući u zonu i pomoći ljudima. Smijemo pomoći samo onima koji se probiju preko granice i izađu iz restriktivne zone".

Kao što je i inače slučaj, većina migranata su mlađi muškarci, no tu ima i žena i djece. Europska komisija poručuje kako je Lukašenko namamio migrante lažno im obećavajući jednostavan ulazak u EU. "Ovo je nehumano, gangsterski", navodi se u izjavi EU komisije te je objavljen popis od ukupno 20-ak zemalja iz kojih migranti (Bliski istok i Azija) uglavnom s turističkim vizama.

Pojedini medijski izvori uspjeli su stupiti u kontakt s migrantima na granici. Jedan Irački Kurd rekao je kako im bjeloruske snage sigurnosti dostavljaju hranu, ali i alate za rezanje i uklanjanje zaštitne ograde tamo gdje još nema raspoređenih poljskih vojnika.

Poljsku se pak optužuje da silom vraća migrante natrag preko granice čime se krše međunarodna pravila o azilu.

Očito je kako Minsk misli da može ovim pritiskom natjerati EU na ukidanje ranije uvedenih sankcija, no imajući u vidu velike političke implikacije teško da će to proći. Ovo se pretvara u veliki sraz između EU-a i Bjelorusije, ali ne samo Bjelorusije već i Rusije. Poljska je već poručila kako Moskva orkestrira ovaj "hibridni rat", a za očekivati je da će i drugi u EU prihvatiti ovo stajalište.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas danas je poručio kako se "EU neće dati ucjenjivati" te ne samo da neće podići sankcije prema Bjelorusiji već će ih i dodatno pojačati. "Sankcionirat ćemo sve one koji sudjeluju u ciljanom krijumčarenju migranata".

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je pak danas pozvao EU da zaustavi sve letove iz Bliskog istoka prema Bjelorusiji. Nije baš jasno kako misli da EU to učini pošto ti letovi ne idu preko EU teritorija. Nadalje, iz Minska direktni letovi bjeloruske državne aviokompanije Belavia dostupni su prema Istanbulu, Dubaiju, Damasku, Bagdadu... EU može jedino djelovati na zemlje od kud se migrante dovodi. U kolovozu su iz EU-a zatražili od iračkih vlasti da se obustave svi letovi iz Bagdada za Minsk, no čini se da to nije učinjeno.

Što pak Rusija kaže na sve ovo? Iz Moskve se drže na određenoj distanci, ali poručuju kako je EU kriva za ovu situaciju. Glasnogovornik Kremlja poručio je kako bi se EU trebala sada držati svojih humanitarnih vrednota te prestati s "gušenjem Bjelorusije" kroz zatvaranje granica.

Tijekom današnjeg dana još uvijek aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel telefonski je razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te je zatražila od njega da pomogne zaustaviti ovu situaciju.

U službenoj izjavi Kremlja nakon njihovog razgovora ističe se kako su "opsežno razgovarali" o situaciji na bjelorusko-poljskoj granici te o humanitarnim posljedicama. Putin je predložio da EU zemlje uspostave direktnu liniju komunikacije s Minskom te s njima razgovaraju o rješavanju ovog problema.

Dakako, nije zato Merkel zvala Putina. Zvala ga je da od njega zatraži da on zove Lukašenka i iskoristi svoj utjecaj. Sudeći pak prema ovom Putinovom komentaru on to ne namjerava učiniti, barem ne još. U izjavi se također navodi kako su Putin i Merkel dogovorili da će nastaviti razgovor o ovoj temi.

U isto vrijeme u Moskvu je stigao bjeloruski ministar vanjskih poslova, Vladimir Makei. Istaknuo je kako očekuje rusku potporu u ovoj situaciji te je za krizu optužio isključivo EU. Potporu mogu i očekivati, čini se, jer nakon njegovog sastanka s ruskim dužnosnicima iz Moskve su poručili kako šalju dva bombardera koji će patrolirati bjelorusku granicu.

EU od Rusije ne može očekivati pomoć ni vršenje pritiska na Lukašenka - osim ako EU ne izvrši pritisak na Rusiju. Postoji način, no pitanje je hoće li se posegnuti za tom kartom. Neki spekuliraju kako bi EU mogla zaprijetiti Rusiji blokadom pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2, no taktički gledano to bi vjerojatno više bila američka nego europska ideja jer Europi (naročito Njemačkoj) ne može biti u interesu ulaziti s Rusijom u plinske prijepore u vrijeme dok zima još nije ni "stisla".

Lukašenko je jučer dao intervju za bjelorusku državnu novinsku agenciju Belta te je pritom rekao kako EU može uskoro očekivati još i puno više migranata, konkretno iz Afganistana. Ističe kako zemlje centralne Azije nemaju namjeru primati migrante iz Afganistana te oni kreću prema Europi sad otkako su talibani na vlasti u Afganistanu. Rekao je kako su već počeli stizati u Bjelorusiju. Navodi kako ih dio stiže i preko Ukrajine, ali se o tome šuti. "Ukrajina je za Zapad prijateljska zemlja pa se šuti. Mi nismo prijateljska zemlja pa nas se napada", rekao je.

Imajući u vidu sve komentare očito je kako se nalazimo u situaciji gdje niti jedna strana nije voljna popuštati što pak znači, kako i sam Lukašenko sugerira, da će situacija i dodatno eskalirati.

Sve je veći broj aktera koji se sad uključuju. I iz NATO-a su poručili kako su "spremni dodatno pomoći u osiguranju sigurnosti u regiji".

Iz EU-a pak ne namjeravaju popustiti sa sankcijama. Štoviše, neki sad poručuju kako je upravo bjelorusko ponašanje "dokaz da sankcije djeluju". Glasnogovornik EU komisije, Peter Stano, poručio je jučer: "Kako znamo da sankcije djeluju? Zato jer se Lukašenkov režim počeo ponašati kao gangsterski režim, jer ih sankcije bole i sad ne znaju što bi drugo učinili".

Dakle, imamo situaciju u kojoj će sve involvirane strane nastojati pokazati koliko su odlučne u svom nepopuštanju. To je put u katastrofu, prije svega za tisuće ljudi koji su zapeli na granici jer očito je da ih i jedni i drugi koriste samo za eskalaciju političkog obračuna. Ljudi će uskoro početi umirati, a možda već i umiru, dok se poljski i bjeloruski vojnici gledaju preko granice u situaciji koja lako može dovesti i do razmjene vatre, a to bi sad, kad su sve oči uprte u poljsko-bjelorusku granicu, moglo dovesti do daleko veće eskalacije.