Borrell saopštio ohrabrujuće vijesti za BiH i region: Proces ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU mora biti brži

Kaže i da su se šefovi diplomatija članica EU složili – da kada Zapadni Balkan “isporučuje” preuzete obaveze, onda i EU treba da postupa u skladu s obećanjima

Šef evropske diplomatije Josep Borrell izjavio je danas da je potrebno promijeniti dinamiku u približavanju Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i povećati napore radi ubrzanja tog procesa.

U blogu, objavljenom na web stranici Evropske službe za vanjske poslove, Borrell je rekao da je njegova neformalna večera “s liderima šest zemalja Zapadnog Balkana” u utorak bila “važna jer je region trenutno ponovo na raskršću po pitanju evropskih integracija”.

- Posljednjih mjeseci primijetili smo frustraciju na njihovoj strani prema EU i povećanje nacionalističke retorike koja uglavnom doprinosi podjelama. Diskusija je jasno pokazala da je proširenje gotovo egzistencijalna tema koja ujedinjuje region. Svi lideri (sa Zapadnog Balkana) rekli su da integraciju u EU stavljaju na vrh svojih agendi, naveo je Borrell, prenosi CdM.

Povodom neformalne večere s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerima Srbije, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije, Anom Brnabić, Albinom Kurtijem, Edijem Ramom i Zoranom Zaevom, i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, Borrell je kazao kako je želio da “otvoreno i neformalno razmijeni mišljenja s liderima o njihovim zabrinutostima i prijedlozima za region i njegovu evropsku budućnost, kao i o više strateškom pristupu evropskoj vanjskoj politici”.

Naglašava kako je potrebno “malo znanja o evropskoj historiji da bi se razumjelo zašto region ostaje podložan nestabilnosti, a njegov proces integracije u EU složen”.

- Ratovi 1990-ih ostavili su duboke rane koje su još daleko od zacijeljenih, uprkos vremenu koje je prošlo od Daytonskog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i prekida vatre između Srbije i kosovskih boraca za nezavisnost 1999. godine. Uz tu tešku historiju, Rusija i Kina pokušavaju da povećaju svoj utjecaj i oslabe EU u regionu, kazao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku.

Dodao je da su situaciju nedavno pogoršale pandemija koronavirusa i njene ekonomske i socijalne posljedice, uprkos naporima EU i njenih država članica, koje su mobilizovale 3,3 milijarde eura da pomognu oporavak regiona.

- Politike identititeta jačaju u regionu i sa njima vidimo opasne ideje o prekrajanju granica duž etničkih linija. Takvi narativi su potpuno suprotni evropskoj integraciji, poručuje Borrell.

Potcrtava da je, imajući u vidu takav razvoj događaja, stavio Zapadni Balkan na dnevni red prethodnog Vijeća EU za vanjske poslove i dodaje da je to bio prvi put od 2018. godine da je na sastanku tog tijela vođena takva diskusija.

- Ministri vanjskih poslova su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti ‘gubitka regiona’ i istakli odlučnost da se angažuju na približavanju Zapadnog Balkana njegovoj evropskoj budućnosti. Moramo da učinimo 2021. godinom preokreta u odnosima EU i Zapadnog Balkana u svim oblastima, napominje Borrell.

Kaže i da su se šefovi diplomatija članica EU složili – da kada Zapadni Balkan “isporučuje” preuzete obaveze, onda i EU treba da postupa u skladu s obećanjima.

- Konkretno, Albanija i Sjeverna Makedonija očekuju otvaranje pregovora o članstvu s EU u junu, a međuvladine konferencije očekuju i Srbija i Crna Gora. Liberalizacija viznog režima za Kosovo dugo kasni: ta zemlja je ispunila sve potrebne kriterijume i sada je potreban napredak po ovom pitanju. U potpunosti ću podržati viznu liberalizaciju za Kosovo. U junu ću posredovati u još jednoj rundi dijaloga Beograda i Prištine”, najavio je.

Poručuje i da “sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum Srbije i Kosova također dosta kasni” i da Bosna i Hercegovina ovu godinu bez izbora treba u potpunosti da iskoristi za teške pregovore i odluke o izbornim reformama, vladavini prava i neophodnim ustavnim amandmanima.

Borrell podsjeća na povezanost EU i regiona, navodeći da je Unija vodeći trgovinski partner svim zemljama zapadnog Balkana, sa gotovo 70 posto ukupne trgovine regiona.

- Tokom proteklih deset godina naša trgovina je porasla gotovo 130 posto. Izvoz Zapadnog Balkana u EU povećan je 207 posto. U 2018. godini više od 65 posto stranih direktnih investicija u regionu bilo je iz EU, zaključuje šef evropske diplomatije,prenosi Oslobođenje.