OPREZ: Prilikom izbora vakcine morate obratiti pažnju na jednu stvar
Za povratak na staro su nam potrebne vakcine i kolektivni imunitet. U Institutu za primjenu nuklearne energije između ostalog istražuje koji stepen kolektivnog imuniteta smo dostigli u Srbiji.
Marija Gnjatović iz Instituta za primjenu nuklearne energije kaže da je na osnovu analiza procenat kolektivnog imuniteta na korona virus u Srbiji između 25 i 30 odsto.
Gostujući u Beogradskoj hronici Gnjatović je izjavila da je prema posljednjim istraživanju krajem oktobra procenat kolektivnog imuniteta u Srbiji bio 20,7 procenata.
- Uslijedio je poslije toga i posljednji pik u kome je dosta ljudi bilo zaraženo. Sada je taj broj i veći, smatramo da je negdje od 25 do 30 procenata, na osnovu analize ljudi koji dođu na lični zahtjev da rade ovu vrstu testiranja i analize različitih radnih organizacija. Ovo je dinamičan proces, neko dobije, a neko izgubi antitijela - kaže Gnjatovićeva.
Navodi da su mogli da primete da kod ljudi kod kojih antitijela traju nije dolazilo do reinfekcije i da je do toga dolazilo kod veoma malog broja ljudi i to u slučaju kad nestanu antitijela.
- Oko deset procenata ljudi ima malo slabiji odgovor na infekciju. Stvori se manje antitijela, a nakon dva ili tri mjeseca antitijela budu ispod mjerljive zone ili ih uopšte nema - napominje Gnjatovićeva.
Postoji, kako navodi, značajna veza između težine kliničke slike i antitijela.
- Teža klinička slika dovodi do stvaranja veće količine antitijela. Pretpostavlja se da je riječ o infekcijama većom dozom virusa. Ima slučajeva da je neko razvio lakšu kliničku sliku ili asimptomatskih slučajeva sa visokim vrijednostima antitijela, ali to su izuzeci. Pitanje je kakav će biti odgovor na vakcinu. Vakcina će pomoći da klinička slika bude blaža i da se ne razvije teži oblik bolesti, ali naravno da nije isključeno da ne može da dođe do zaražavanja i do nekih drugih simptoma. Tako je i sa drugim vakcinama - napominje Gnjatovićeva.
Važno da primaoci vakcina budu zdravi
Ne postoje dokazi, napominje, da neko ko je vakcinisan ne može da prenese virus. Potrebno je vrijeme da se sve to ispita.
Važno je, kako kaže, da primaoci vakcina budu zdravi, kao i za sve druge vakcine.
- Sve vakcine koje prođu testiaranje ALIMS-a i odobrene su provjerene, rađena su i neka dodatna ispitivanja, pa nema mnogo smisla pitati odakle dolazi - navodi Gnjatovićeva.
Kaže da na zvaničnim stranicama kompanija koje su proizvele vakcinu piše koliko su efikasne, koje grupe pacijenata su uključene u treću fazu ispitivanja i to treba pratiti.
- Ja sam primila "sputnjik" jer imam ozbiljne alergijske reakcije na neke vrste lijekova i zato sam izbjegla "fajzer" za koji je poznato da bi trebalo da se izbjegava u slučaju istorije alergijskih pojava. I to je jedini razlog - napominje Gnjatovićeva.
Navodi da se tehnologije koje se primjenjuju za razvoj vakcine izrađuju godinama.
- Sada sredstva nisu bila ograničena za razvoj. Faktor da nisu ograničena sredstva je vrlo važan. Između različitih faza postoje vrijeme za dobijanje grantova. Tehnologija na kojoj se godinama radi ili postoji od ranije samo je sada primjenjena na ovu vrstu virusa. Samo je ubrzano jer je postojao zajednički interes da se dođe do rezultata - zaključila je Gnjatovićeva.
