Satelitska snimka pokazuje: Tektonske ploče nasjele jedna na drugu, Petrinja i Sisak se 'odmaknuli' od Zagreba
Prema izračunima i satelitskim snimkama Sisak se pomaknuo prema istoku za 10 centimetara, a Petrinja između 15 i 20 centimetara
I prije svih ovih potresa Sisak i Petrinja bili su daleko od službenog Zagreba, vidjelo se to i po siromaštvu i po zapuštenosti toga kraja, a potres ih je sad i fizički odmaknuo od metropole.
Prema izračunima i satelitskim snimkama Sisak se pomaknuo prema istoku za 10 centimetara, a Petrinja između 15 i 20 centimetara.
Istodobno je došlo i do lijeganja tla, satelitske snimke također pokazuju kako su tektonske ploče nasjele jedna na drugu.
Petrinja je tako potonula za 14 cm, na snimci se vidi i kako se ploča zapadno izdigla nekih 7 cm, najgore je bilo na rasjedu između njih.
Znanstveni savjetnik Hrvatskog geološkog instituta (HGI) dr. Tvrtko Korbar objavio je da je potres koji je pogodio Petrinju i okolicu 28. decembra 2020. aktivirao sustav rasjeda u podzemlju šireg područja Siska, Petrinje i Gline.
“Razvidno je da je riječ o sjecištu uzdužnih i poprečnih rasjeda na pružanje Dinarida. Oba rasjedna sustava sastoje se od više rasjeda s horizontalnim kretanjem krila (strike-slip). Jedan je manji poznati rasjed koji je ovom prigodom označen kao lijevi Petrinjski rasjed, a drugi je poznatiji desni Pokupski rasjed. Takav sustav rasjeda je školski primjer deformacija koje nastaju u stijeni zbog kompresijskog naprezanja po osi sjever – jug”, dodaje Korbar.
Za dio deformacija površine terena između Petrinje i Gline kaže da su vjerojatno posljedica urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća i nisu adekvatno sanirani (zatrpani).
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti jučer je poslala izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njezinim implikacijama.
“Potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost niti se zbivaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima događa se jedan jači potres nakon kojega ne slijedi gotovo nijedan naknadni potres, drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu veliki broj naknadnih, slabijih potresa. Neki put glavnom potresu prethodi određeni broj slabijih potresa. Nemoguće je unaprijed znati kakav će se tip seizmičke aktivnosti razviti na nekom aktiviranom rasjedu”, ističe se u izjavi HAZU-a koju prenosi Jutarnji list.
