Gdje se ljudi najčešće zaraze koronavirusom?

Aktuelno
Gdje se ljudi najčešće zaraze koronavirusom?
.

U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja: ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih događaja danima iskazuju bunt, umjetnici i kulturni radnici su zapanjeni, u sportu se govori o "katastrofi", a nemački preduzetnici upozoravaju na "smrtni udarac" za 10.000 manjih firmi i samostalnih preduzeća.

Prema istraživanju nemačkog "Der Spiegel", više od 62 odsto Njemaca smatra zatvaranjem nužnim. Ali istovremeno se mnogi ne slažu sa konkretnim merama. Sve je povezano i sa kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko nedjelja, piše Deutsche Welle.

Gdje se ljudi zaražavaju u Nemačkoj?

Do većine aktuelnih infekcija u Njemačkoj došlo je na privatnim druženjima. Prema navodima Instituta Robert Koch (RKI) (od 27. oktobra), privatne žurke su najčešća mjesta zaraze. Također, veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mesta. Stopa zaraze mnogo je manja na mjestima koja su u vezi sa slobodnim vremenom, a upravo su ona sada jako pogođeno zatvaranjem.

Broj infekcija u zdravstvenim ustanovama relativno je mali, ali i taj broj u poslednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima. Restorani, hoteli i pansioni imaju vrlo mali udio u zarazama u Njemačkoj, a novim su mjerama najteže pogođeni.

Rizik od zaraze u javnom prevozu još manji. Ali, to bi moglo biti i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vozovima. Veliki dio zaraza se događa na mestima koja RKI ne definiše detaljnije i sažima pod rubriku "ostalo".

Da li su mjesta zaraze ista kao u prvom talasu korone?

Ne, postoje značajne razlike: u jeku prvog talasa pandemije kovida-19 u Njemačkoj starački domovi i domovi za negu nemoćnih bili su veći izvor zaraze od domaćinstava. I medicinski sektor - posebno bolnice - kao i izbjeglički domovi su bila mnogo češća mjesta zaraze nego što je to sada slučaj.

Škole i vrtići u proleće nisu imali ulogu u pandemiji. To je i logično, budući da su, za razliku od sadašnjeg lakšeg zatvaranja, tada bili potpuno zatvoreni. Radna mjesta u proljeće nisu bilježila neke velike skokove, a sada su odgovorna za znatno više slučajeva.

Način zaraze u Njemačkoj se promijenio upoređujući sa prvim talasom pandemije. To se djelimično može objasniti mjerama koje su preduzete, ali svi faktori koji su na to uticali moći će da se identifikuju tek kad bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj.

Škole i vrtići ostaju otvoreni

Vlade Njemačke i Francuske odlučile su da škole i vrtići ostanu otvoreni, uprkos ograničenjima u javnom životu. To se, između ostalog, opravdava posebnom važnošću obrazovanja za društvo.

Ako se pogledaju samo čiste brojke, čini se da je odluka razumna. Čak i ako škole i vrtići igraju određenu ulogu u procesu zaraze, njihova uloga je mala. Prema podacima RKI-a, u samo nekoliko slučajeva su zabeležena izbijanja epidemije u obrazovnim ustanovama.

Slično je i u drugim zemljama: u Irskoj su škole odgovorne za izbijanje korona virusa u nešto manje od 7 odsto slučajeva, a u Španiji je to 6 odsto. Mlađi ljudi manje su pogođeni virusom nego stariji ljudi: udeo ljudi do 18 godina među zaraženima u Evropi u avgustu bio je manji od pet odsto.

Nažalost, podaci RKI-a u ovom su trenutku prilično nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo dokumentovane slučajeve sa dvije ili više međusobno povezanih infekcija. I RKI priznaje: "Samo četvrtina od ukupno prijavljenih slučajeva kovida-19 spada u ovu kategoriju."

Na pitanje DW-a o preostalih 75 odsto infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje: "Zapravo nemamo više podataka." Ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtev DW-a bio u stanju da pruži bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

To znači da tri četvrtine infekcija u Njemačkoj nisu dokumentovane.

Sa druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju - i to ne samo u Njemačkoj.

Podaci iz drugih zemalja pokazuju slične trendove kakve je do sada zabilkežio i Robert Koch Institut. Studije u Južnoj Koreji takođe vide domaćinstva kao središte procesa zaraze, gde je "šest puta veća vjerovatnoća da osoba bude zaražena SARS-om CoV-2 nego drugim bliskim kontaktima". A jedna kineska studija udeo privatnih viđanja u širenju infekcije procjenjuje na 69 odsto.

Izvor:Žena.rs

Novo