Izbacivanje ćirilice u Vukovaru ponovno izaziva tenzije na relaciji Zagreb - Beograd

Region
Izbacivanje ćirilice u Vukovaru ponovno izaziva tenzije na relaciji Zagreb - Beograd
Novi Statut vukovarskog Gradskog vijeća nije omogućio dvojezične natpise na zgradama, ulicama i institucijama toga grada iako je istekla godina dana od odluke Ustavnog suda

Napetosti između Zagreba i Beograda ponovno su aktualne, a najnoviji povod je Statut kojega su donijeli vijećnici Grada Vukovara, a kojim se odgađa odluka Ustavnoga suda o postavljanju dvojezičnih natpisa na ćirilici i latinici na zgrade državnih institucija, trgove i ulice u tom gradu, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).

Odluka Ustavnog suda trebala je biti provedena novim Statutom na sjednici Vijeća jer je istekao rok od godine dana kojega je sud propisao.

Odluku su u ponedjeljak na sjednici Vijeća Grada Vukovara donijeli većinom glasova vijećnici HDZ-a, HDSSB-a i HKS-a.

Na ovu odluku Ministarstvo uprave ima u roku od osam dana podnijeti ustavnu tužbu, ukoliko ustanovi da se radi u protuustavnoj odluci, nakon koje Ustavni sud u roku od 30 dana ima pravo sporne stavke Statuta poništiti.

Novi Statut izazvao je brojne reakcije srpskih predstavnika u Republici Hrvatskoj, a reagiralo je i srbijansko Ministarstvo pravosuđa te Ministarstvo vanjskih poslova koji su uputili prosvjedne note te najavili kako će se zbog ove odluke obratiti europskim institucijama za zaštitu nacionalnih manjina.

Jedino što je novi Statut Vukovara manjinskim Srbima omogućio jest korištenje ćirilice u službenoj korespodenciji, ali uz plaćanje državne pristojbe, odnosno biljega u iznosu od 20 kuna (3 eura).

Ustavni sud je u augustu prošle godine donio odluku kako se dvojezičnost u Vukovaru treba provesti u roku od godinu dana na način koji neće unositi dodatne tenzije u Vukovar i koji će omogućiti nastavak mirnog suživota uz sva prava koja nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj imaju zagarantirana Ustavom.

Ustavni sud RH je ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisma zagarantirao pravo nacionalnim manjinama na vlastiti jezik i pismo, ukoliko po brojnosti prelaze 1/3 ukupnog broja stanovnika lokalne samouprave.

Novo