Đukanovićev DPS aminuje, Crnogorci vide prosrpsku politiku: Općina Berane dodjeljuje počasnu titulu Tomislavu Nikoliću
Općina Berane će na sutrašnjoj svečanoj sjednici srbijanskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću dodijeliti titulu počanog građanina ove općine, a zbog, kako kažu iz partije Nova srpska demokratija, koja je inače i inicijator, činjenice da ''u Beranama skoro da nema kuće koja u Srbiji nema nekoga svog''.
Komentarišući za podgoričke Vijesti Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže kako se titula počasnog građanina u Crnoj Gori se sve više zloupotrebljava, jer se dodjeljuje na osnovu političke i nacionalne pripadnosti, a ne zasluga.
“Kada se počasna proglašenja uvedu na teren politike, pitanje je ko sve od toga ima korist, a ko štetu. Jasno je da identitetska pitanja koja se podstiču ovakvim odlukama danas nemaju težinu koju su nekada imala, ali ipak sa sobom nose određeni nivo društvene opasnosti i bude ružna sjećanja. Ovako ustanovljen kontekst afirmacije nacionalnog na lokalnom nivou, kroz političke institucije, daje na značaju politici dominantnog DPS-a”, rekla je ona.
Uljarević smatra da se titule dijele ljudima koji ničim nisu pomogli gradove čiji počasni građani postaju.
“Umjesto da počasni građani budu priznati umjetnici, humanitarci ili naučnici, nas kao građane zasipaju jeftinom političko-nacionalnom propagandom kao paravanom od kojeg se ne vide brojni problemi iz socio-ekonomske sfere”, dodaje Uljarević.
Načelnik većinski albanske općine Ulcinj, Fatmir Đeka, odbio je prisustvovati sutrašnjoj sjednici u Beranama, jer niko iz opozicije nije prisustvovao nedavnoj dodjeli počanih titula albanskim političarima Ediju Rami i Hashimu Thaciju u Ulcinju.
Međuetnički sukobi u Crnoj Gori blago su zategnuti. Dok se Crnogorci, koji čine oko 45% stanovništva, trude sve više unitarizovati državu, za to vrijeme crnogorski Srbi se sve više okreću ka Srbiji, želeći neku vrstu decentralizacije ili barem više srpskih općina u zemlji. Čineći 29% stanovništva u Crnoj Gori, Srbi ne žele da ih se tretira kao nacionalnu manjinu, već kao narod ravnopravan Crnogorcima.
S druge strane, Bošnjaci (i Muslimani po nacionalnosti) koji čine 12% stanovništva, te Albanci (5% od ukupnog broja građana Crne Gore) politički uglavnom podržavaju procrnogorske partije, ali konstantno negoduju zbog lošeg socio-ekonomskog i političkog položaja u zemlji, pa se nerijetko okreću svojim sunarodnjacima van Crne Gore.
Međuetnička prepucavanja upravo se ogledaju i na ovim primjerima počasnih državljanstava. Ko će kome, no svoj svome.
Procrnogorski i Đukanovićev DPS podržava odluku Skupštine općine Berane.
Za nju su glasali odbornici DPS-a, iako je Nikolić u vrijeme dok je bio u Srpskoj radikalnoj stranci govorio da Srbi u Crnoj Gori treba da prave svoju državu i da odnosi između dvije države ne mogu biti dobri ukoliko Crna Gora bude nezavisna.
Na pitanje zbog čega su podržali incijativu da se Nikolić odlikuje uprkos nekada oštroj retorici prema crnogorskoj nezavisnosti, u DPS-u su naveli da se predsjednik Srbije ogradio od svega što je govorio.
“Kao što znate, predsjednik Srbije je odmah po izboru na tu funkciju izjavio da zauvijek priznaje Crnu Goru kao državu i da je ta tema za njega završena priča. Tom izjavom, ali i svojim daljim postupcima, Nikolić je napravio značajan iskorak u odnosu na svoje prethodnike, učinio jasan otklon od retorike partije kojoj je pripadao u predreferendumskom periodu i doprinio daljem unapređenju odnosa dviju susjednih i prijateljskih država", ističu u DPS-u.
Misle li tako i Beranci, pitanje je s velikim upitnikom, jer su na proteklim lokalnim izborima u ovoj općini na sjeveru Crne Gore po prvi put nakon nezavisnosti 2006. pobijedile prosrpske partije, a većina građana uveliko mahala srpskim zastavama.