Povlačenje Ujedinjenih Arapskih Emirata iz Jemena
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su 8. srpnja 2019. godine najavili 'strateško preusmjeravanje' iz lučkog grada Hodeidah, uz zapadnu obalu Jemena, uz taktičko povlačenje u druga područja. Taj potez predstavlja veliki zaokret u ofenzivi koalicijske snage u zemlji u kojoj je emiratska vlada igrala veliku potpornu ulogu. Zaljevska nacija opravdala je svoju odluku rekavši da ide ka strategiji 'učvršćivanja mira kao prvog cilja'. Izvještaji govore da je broj trupa u Hodeidi, području koje drže hutijevske snage, već smanjen sa 750 vojnika na 150, dok su helikopteri i teška artiljerija uklonjeni. Najava za vikend bila je prva potvrda o promjeni, o kojoj se raspravlja već mjesecima.
Rat između pokreta Hutija i oružanih snaga predsjednika Abdrabuha Mansura Hadija, službeno priznate vlade, u Jemenu traje od 2014. Koalicija međunarodnih snaga na čelu sa Saudijskom Arabijom podržava režim od ožujka 2015., pod uvjetom da osoblje i trupe zračnih snaga protiv Hutija, pobunjeničke skupine koju je, prema mnogim ali još nejasnim izvorima, podržao Iran, daju i druge koalicijske snage. UAE je bio jedan od najvažnijih saveznika Saudijske Arabije, pružajući svoje zračne snage, oružje, sredstva i procijenjenih 5000 vojnika. Na jugoistočnom kraju Arabijskog poluotoka, emiratske snage navodno su obučile 90.000 vojnika. Iako se kaže da ima manju vojsku u odnosu na veće regionalne saveznike, oni su postali dominantna sila nakon što je koalicija zauzela al-Mohu, Hohu i druga područja na zapadnoj jemenskoj obali početkom 2017. Tamo su obučavali jemenske snage al-Amalika i borce odane Tareku Salehu, nećaku preminulog jemenskog predsjednika Alija Abdulaha Saleha. Obje skupine udružile su se u obliku 'Čuvara Republike'.
Rat u Jemenu opisan je kao jedna od najgorih humanitarnih katastrofa na svijetu. Više od 70.000 ljudi poginulo je prema podacima prikupljenim Projektom podataka o oružanim sukobima i lokacijama, dok je do 14 milijuna ljudi na ivici gladi, a procijenjenih 85.000 djece, mlađih od pet godina, su umrli od akutne pothranjenosti. Saudijska Arabija također je bila umiješana u ratne zločine. U prosincu 2018. koalicijske strane podržale su mirovni sporazum pod vodstvom Sjedinjenih Država potpisan u Stockholmu, koji je zahtijevao primirje, otvaranje humanitarnih koridora i mogućnost razmjene zatvorenika.
Sudjelovanje UAE u ratu, kao njihovog percipiranog temelja za sigurnost na Bliskom istoku čvrsto je branio šeik Mohamad Bin Zajed Al Nahjan, prijestolonasljednik Abu Dabija i formalni šef ujedinjenih emirata. Iako se smatra da Iran podržava Hutije, čini se da ekonomski odnosi između perzijske zemlje i UAE nisu znatno pogođeni, jer se godišnja trgovina dviju zemalja, u vrijednosti od 20 milijardi američkih dolara, nastavlja nesmetano, iako ipak smanjeno. Većina te trgovine odvija se preko Dubaija gdje živi i do 500,000 Iranaca. U međuvremenu, UAE je uspostavila brojne strateški smještene baze u Jemenu i izvan njega (na otoku Perim u Jemenu, Asabu u Eritreji, Berbera u Somalilandu i Bosaso u Puntlandu) što je pojačalo njihovu sigurnosnu ulogu u regiji.
Ne postoji konačan odgovor na razlog njihovog povlačenja, ali na tu odluku može ukazivati nekoliko događaja. Značajno protivljenje aktivnostima koalicije u Jemenu pokazalo se, primjerice, građanskim prosvjedima i političkim kritikama u kojima su sudjelovali na primjer, kongresmeni u Sjedinjenim Državama, što je naštetilo međunarodnom ugledu UAE-a i zaprijetilo njihovim financijskim patronima. Kao i za obuku skupina na zapadnoj obali, UAE je usko surađivao s skupinama na jugu, gdje je također održavao smanjenu vojnu prisutnost, poput secesionističkog Južnog prijelaznog vijeća (STC). Usko surađujući s južnim skupinama, gdje održava vojnu prisutnost, UAE je stvorio svoj 'Sigurnosni pojas': sigurnosnu infrastrukturu za stabilizaciju juga, koristeći lokalne snage za zadržavanje građana povezanih s islamističkim skupinama. S tim u vezi, bila bi pogreška misliti da je povlačenje slučaj odsutnosti UAE-a u sukobu ili da je to pobjeda Hutija, kao što neki dužnosnici kažu. Utjecaj UAE-a još uvijek se osjeća u tom području, čak i ako nemaju toliko vojnih čizama na terenu, kako tvrde lokalni izvori.
Moglo bi se reći da UAE nikada nije predvidio da se nalazi na jemenskom tlu dugoročno i da je cilj njegovog sudjelovanja bio stabilizirati Jemen - dakle, preraspodjela resursa nije odstupanje od ovog cilja. Umjesto da se usredotoče na borbu protiv Hutija, napori UAE sada će biti usmjereni u protuterorizam. Stalna prisutnost Emirata kako na jugu, tako i na otoku Socotra također ukazuje na to da zemlja ima veće političke ambicije u regiji, prema nekim analitičarima, na liniji pristupa razvojnim projektima i trgovini. Taj potez ostavlja neispunjene pukotine među provladinim i protuhutijevskim skupinama, jer su se ciljevi UAE od početka rata u Jemenu razlikovali od njegovih koalicijskih partnera. Napredak viđen u Hodeidi omogućio im je da i dalje rade na tom području.
Povod povlačenja je također rezultat borbenih linija koje se kreću dalje od područja na kojima je UAE bio najaktivniji. Stoga, u osnovi, manje trupa iz Emirata jedva utječe na sukob, budući da trenutne jemenske fronte kontroliraju snage drugih zemalja. Ipak je važno napomenuti da se interesi u južnom Jemenu razlikuju od ukupnih ratnih napora, pa bi jačanje skupina u ovom dijelu zemlje moglo potaknuti i nove separatističke pokrete. Hadijeva vlada, dakle, jačanje milicija u ovom dijelu Jemena vidi kao izazov svojoj vladi i vodstvu. Nova ojačana sigurnosna uloga UAE, uključujući mrežu baza i čvrste veze s lokalnim skupinama, omogućila je dublje sudjelovanje u Jemenu na dulji rok.
Povlačenje emiratskih vojnih iz Jemena neće dovesti do mira i stabilnosti u ovoj zemlji. UAE je uspio rastaviti Jemen u suparničke kantone na plemenskim i sektaškim osnovama. Pored toga, ovo povlačenje znači da postoji iransko-emiratsko razumijevanje. UAE će prihvatiti hutijevske milicije u upravi nekih sjevernih regija, a prijelazno vijeće (južna separatistička milicija), uz emiratski blagoslov, kontrolira neke južne regije Jemena. UAE želi poboljšati svoj imidž nakon optužbi za zločine u svojim tajnim zatvorima u južnom Jemenu, te ne želi eskalirati situaciju protiv Irana, posebno ne u ovom napetom trenutku u Perzijskom zaljevu. Kao da se iz Abu Dabija želi poručiti da Emirati nisu protiv Irana, već su za jedan oblik dogovora u kojemu može, ali i ne mora sudjelovati Saudijska Arabija. Zapravo, ovime bi uz Rijad ostao samo Bahrein, kao jedini neupitan lojalni saveznik Saudijaca u Vijeću za zaljevsku suradnju (GCC). Osim ove tri zemlje, Katar je ionako izvan pozicije savjetovanja ili uključivanja, dok Kuvajt i Oman nastoje poboljšati svoje diplomatske napore.
Saudijska Arabija je sada pristupila osiguranju dvaju strateških luka Crvenog mora i tjesnaca Bab al-Mandeb, dok je također preuzela zapovjedništvo nad vojnim bazama na otocima al-Moha, Koha, Aden i Perim. Saudijska izvješća sugeriraju da su Hutiji krenuli napadati komercijalne brodove u južnom Crvenom moru i tjesnacu Bab-al-Mandeb, što oni negiraju.
Iako je odluka UAE da smanji prisustvo svojih vojnika u Jemenu značajan zaokret u četverogodišnjem sukobu, UAE i dalje igra ključnu ulogu unutar svojih punomoćnika i naporima borbe protiv terorizma. Također je sebi isklesao novu stratešku sigurnosnu ulogu u regiji, a njegov smanjeni vojni trag u Jemenu mogao bi poslužiti ublažavanju štete od reputacije od sudjelovanja u ratu. E sad, daljnji saudijski angažman vjerojatno će pojačati međunarodne kritike prema Kraljevini, ali s gotovo 19 000 obučenih trupa na svom mjestu u Hodeidi, činjenica da na jemenskom tlu ima manje vojnika UAE-a ne ukazuje na kraj ovog rata.
