EP usaglašava sedam prijedloga rezolucije o Srebrenici
U Evropskom parlamentu u toku je usaglašavanje sedam nacrta rezolucija o Srebrenici, koje su podnijele sve zastupničke grupacije, kako bi se došlo do zajedničkog prijedloga tog dokumenta o kojem će se evropski parlamentarci izjašnjavati u četvrtak.
Prema nacrtu rezolucije Grupacije socijaldemokrata, u koji je Tanjug imao uvid, odaje se počast svim žrtvama Srebrenice, izražava iskrena solidarnost s njihovim porodicama i ističe da se takav zločin nikad ne smije ponoviti.
Podvlači se da prevencija i efektivna kazna za genocid i zločine protiv čovječnosti moraju biti među glavnim prioritetima Evropske unije i međunarodne zajednice.
U nacrtu te rezolucije se ističe i značaj pomirenja za budućnost regije i značaj dobrosusjedskih odnosa za evropske integracije Bosne i Hercegovine i svih zemalja u okruženju, kao i značaj rada Međunarodnog suda pravde.
U rezoluciji se naglašava i potreba da svi politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost, kako bi mogli raditi zajedno na boljoj budućnosti građana, kao i značaj koji zemlje regije, predstavnici vjerskih zajednica, civilnog društva, medija, obrazovanja i umjetnosti imaju u tom procesu.
Evropska narodna partija najsnažnije osuđuje genocid u Srebrenici, izjavljuje da se takvi stravični zločini nikada više ne smiju dogoditi, podvlači da će učiniti sve što je u njenoj moći da spriječi da se takvi slučajevi ponove te se suprotstavljaju svakom negiranju i relativizaciji genocida.
Grupacija navodi kako je za vrijeme nekoliko dana nakon pada Srebrenice "više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom UNPROFOR-a, masovno likvidirani od strane snaga bosanskih Srba, pod komandom generala Ratka Mladića i paravojnih jedinica, uključujući neregularne policijske snage koje su ušle na bosansku teritoriju iz Srbije, dok je skoro 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno deportirano, što ovaj događaj čini najvećim ratnim zločinom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata".
EPP ističe, s tim u vezi, da bi prevencija i efektivno kažnjavanje genocida i zločina protiv čovječnosti trebali biti jedan od glavnih prioriteta EU-a i međunarodne zajednice.
Pozivaju sve građane Bosne i Hercegovine da iskoriste 20. godišnjicu masakra u Srebrenici kao priliku da unaprijede pomirenje i saradnju, koji su ključni preduvjeti za napredak svih zemalja u regiji na evropskom putu.
Parlamentarna grupa ECR (evropski konzervativci) u svom nacrtu rezolucije "oštro osuđuje masakr u Srebrenici, odaje počast svim žrtvama zločina i izražava iskreno saučešće porodicama žrtava, od kojih mnogi žive bez konačne potvrde o sudbini svojih očeva, sinova, muževa ili braće".
Ta grupa pozdravlja "hapšenje glavnih vođa masakra u Srebrenici, ali žali što jedan broj počinilaca još nije priveden pravdi".
U tom smislu, evropski konzervativci u potpunosti podržavaju rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, koji je do sad donio konačnu presudu za 147 optuženih, a radi na slučajevima još 14 njih.
Grupa poziva zemlje članice EU-a i zemlje Zapadnog Balkana da na odgovarajući način obilježe 20. godišnjicu genocida u Srebrenici tako što će prihvatiti da 11. juli u cijeloj EU bude ustanovljen kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Konzervativci izražavaju duboko žaljenje što je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik tražio veto Rusije kako bi se spriječilo usvajanje britanske rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja bi mogla ukazati kako je UN doživio neuspjeh u sprečavanju genocida i odati počast žrtvama genocida te onima koji su propatili na svim stranama tokom rata.
Pozivaju vlasti u RS-u da izbjegavaju dalju eskalaciju tenzija i zvanično priznaju masakr u Srebrenici kao genocid, "imajući u vidu da je taj zločin, najgori poslije Drugog svjetskog rata, već okarakteriziran kao takav od Međunarodnog tribunala".
Parlamentarna grupa ALDE (liberali i demokrate) u svom prijedlogu naglašava da bi "pravovremeno sprečavanje i efikasno kažnjavanje genocida i zločina protiv čovječnosti trebalo biti među glavnim prioritetima EU-a".
Pozivaju Uniju i sve njene države članice da učine sve što je u njihovoj moći da spriječe da se "takva monstruozna djela ikada više dogode u Evropi".
Zastupnička grupa Zeleni u svom nacrtu rezolucije odaje počast svim žrtvama genocida u Srebrenici i zločina tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, naglasivši da bi "pravovremeno sprečavanje i efikasno kažnjavanje genocida i zločina protiv čovječnosti trebalo da bude među glavnim prioritetima EU-a".
Zeleni su uputili apel Uniji da istraži "jesu li građani EU-a među onima koji su pomogli ili izvršili genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine na teritoriji Bosne i Hercegovine između 1992. i 1995. godine".
Pozivaju Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici i pozdravljaju inicijativu Velike Britanije koja se odnosi na rezoluciju UN-a o tom pitanju.
Podsjećaju i kako mirovne snage UN-a nisu uspjele zaštititi određena područja, kao i da su neke članice EU-a doprinijele velikom broju pripadnika UNPROFOR-a, "zbog čega su trebale preuzeti veliki dio odgovornosti".
Evropska ljevica smatra da su međunarodne snage pod mandatom UN-a odigrale tragičnu ulogu, jer nisu uspjele spriječiti ratne zločine u Srebrenici.
Navode i kako je važan korak ka pomirenju u regiji izvođenje pred lice pravde odgovornih za zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Uzimaju u obzir do sada preduzete napore i osuđuju nepotpunu istragu zločina počinjenih na svim stranama, uključujući i slučaj Nasera Orića.
Euroskeptici u EP-u u svom tekstu podvlače da bi blagovremena prevencija i efektivno kažnjavanje genocida i zločina protiv čovječnosti trebali biti među glavnim prioritetima EU-a.
Ističu značaj politike pomirenja te podvlače važnu ulogu vjerskih autoriteta, medija i obrazovnih sistema u tom teškom procesu.