NOVI.BA NA PREZENTACIJI REZULTATA ISTRAŽIVANJA JAVNIH NABAVKI: BiH gubi ogromna finansijska sredstva zbog diskriminatorskih i neefikasnih javnih nabavki

Tim za praćenje postupka javnih nabavki tokom prva tri mjeseca ove godine izvršio je monitoring 1.338 nabavki u Bosni i Herecegovini, ukupne vrijednosti 400 miliona KM. Podaci koji su danas predstavljeni na pres-konferenciji u Sarajevu pokazuju da je došlo do brojnih kršenja Zakona o javnim nabavkama BiH, sukoba interesa i trošenja javnih sredstava na usluge ili opremu koje zapravo nisu potrebne. 

Oblast javnih nabavki najviše je podložna korupciji, a godišnje se u BiH za javne nabavke troši i do 4 milijarde KM, od čega, po procjenama, 500-600 miliona KM završi u "sivoj ekonomiji", odnosno korupciji. Iznos od 4 milijarde KM odnosi se samo na postupke javnih nabavki koji su transparentni, dok nije poznato koliko još novca bude potrošeno kroz netransparentne postupke. 

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH, prije svega, napomenuo je da prate proces javnih nabavki koje su aktuelne i koje se mogu zaustaviti svakog trenutka, dajući pri tome sasvim dovoljna primjera za reakciju nadležnih organa, koje nažalost, nema. 

Ove godine, kako je rekao, fokus njihovog rada je na stvarnim potrebama građana jer žele da povežu sve ono što bh. institucije na svim nivoima nabavljaju sa stvarnim potrebama građana, kako bi ocijenili da li je to što nabavljaju zaista potrebno. 

Tokom posljednje tri godine timovi Fonda otvoreno društvo BiH, Razvojne agencije EDA Banja Luka, Transparency Internationala BiH, Centra za istraživačko novinarstvo BiH i Udruženja građana (UG) "Tender" Banja Luka svojim istraživanjem su obuhvatili 9.146 konkretnih postupaka javnih nabavki u ukupnoj vrijednosti od više od 3,2 milijarde KM. Radi se o nabavci različitih roba, radova i usluga na različitim nivoima, od opština pa do Predsjedništva BiH.

- Da se ne radi o transparentnim postupcima, uz svo zalaganje Agencije za javne nabavke, dovoljno govori podatak da smo morali podnijeti dodatnih više od hiljadu podnesaka prema različitim institucijama - istakao je.

Generalni nalazi pokazuju da se i dalje radi o direktnom kršenju Zakona o javnim nabavkama, nezakonitim radnjama u svim fazama postupka javnih nabavki, nepostojanju relevantnog istraživanja tržišta, nepostojanju analiza postojećih zaliha institucija i javnih preduzeća te nepravilnosti u tenderskim postupcima i zaključivanju samih ugovora.

- Sve to izaziva generalno nepovjerenje ponuđača. BiH svake godine gubi ogromne iznose javnih sredstava kroz ovu vrstu potrošnje. Javne nabavke u BiH i dalje nisu transparentne već diskriminatorske i u cjelosti uništavaju aktivnu konkruenciju. Neefikasne su, neekonomične i nesvrsishodne - upozorio je Miraščija.

Na pres-konferenciji je istaknuto i to da je osnovni kriterij za dodjelu ugovora u javnim nabavkama "najniža cijena", koji je u zemljama Evropske unije zabranjen te se koristi kriterij o ekonomski najpovoljnijoj ponudi, gdje je cijena samo jedan od kriterija. 

Navedeni su i neki primjeri nesvrsishodnosti javnih nabavki kao što je bila nabavka i servisiranje automobila AUDI A6 3.0 TDI za potrebe predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Ono što je zapravo bilo čudno je da je cijena automobila iznosila više od 100.000 KM, dok je za njegovo održavanje tokom jedne godine bila određena cifra od čak 40.000 KM. Ova nabavka je kasnije poništena. 

Između ostalog, tu je zahtjev Službe za zajedničke poslove institucija BiH koja je naručila nabavku od čak 14 različitih vrsta sladoleda, dok je zanimljiv i podatak da je nadzor nad izvođenjem radova na rekonstrukciji ulice u jednom slučaju koštao 854 KM, a u drugom je ta cifra bila mnogostruko viša i iznosila je čak 30.000 KM. 

Timovi koji istraživali postupke javnih nabavki naišli su čak i na primjere raspisivanja tendera za puteve koji već postoje. 

Zaključak je da bi novac koji se "izgubi" u nesvrsishodnim javnim nabavkama mogao biti utrošen u izgradnju puteva, škola..., odnosno ono što je građanima zaista potrebno te da se ne radi samo o novcu već o ljudskim životima, kada se govori o sektoru građevine, lošim putevima, mostovima ili sektoru zdravstva i nabavci pogrešnih lijekova i opremi koja ne funkcionira. 

Iako se radi o brojnim prmjerima direktnog kršenja zakona, relevantnih reakcija nema te se tako, naprimjer, još uvijek procesuira slučaj nabavke putničkog automobila za potrebe predsjedavajućg Vijeća ministara iz 2008. godine.