Pravoslavci širom svijeta i u BiH danas slave Vaskrs! Evo koji su običaji vezani za današnji blagdan
Pravoslavci u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju najveći blagdan Vaskrs koji predstavlja temelj kršćanske vjere odnosno vaskrsenje Isusa. Vaskrs dolazi nekoliko dana nakon katoličkog Uskrsa zbog toga što pravoslavci vrijeme računaju po julijanskom kalendaru koji je od savremenog kraći za 13 dana.
Pravoslavni vjernici su već obilježili Veliki petak koji simbolizira stradanje Isusa Krista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. To je dan najveće krišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona, posti se i farbaju uskrsna jaja. Od Velikog četvrtka do Vaskrsa se ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Evo kakvi običaji su za njega vezani i šta je dobro da se uradi tog dana.
Treba da se ustane rano, a ne bi trebalo da se ode rano na spavanje, tj. prije ponoći. Ako se ode prije ponoći na spavanje, taj će cijele sljedeće godine do Uskrsa biti pospan i sanjiv. Kada se ustane treba se umiti vodom u kojoj su stavljeni: dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.
Djecu po obrazima treba dotaći crvenim jajetom, da bi cijele godine bila zdrava i rumena. Na vaskršnje jutro odlazi se u Crkvu na liturgiju. Prvo šta treba da se pojede nakon pričešća i po dolasku kući, i time omrsi, jeste jaje
Za Vaskrs se mijese posebne pogače i hljebovi. Šta bi bio Vaskrs bez dječje sreće i radosti. Mnogi praktikuju i običaj da sakrivaju jaja i slatkiše u cveće, u dvorišta ako ga imaju, pa onda djeca čim otvore oči odlaze da traže darove koje im je zec ostavio prošle noći.
Na drugi dan Vaskrsa-Vodeni ponjedeljak, momci polivaju djevojke vodom. Na ovaj dan treba i u njivi ostaviti razbijeno jaje da bi njiva bila plodna cijele godine, a jaje treba dati i stoci kako bi cijele godine bi zdrava.
