Napravite 6.000 godina star recept za regulisanje masnoće u krvi
Nikada prije nismo pisali o nečemu tako zdravom i slasnom istovremeno.
Recept datira iz doba od prije 6000 godina i spominje se u drevnoj Grčkoj te Bliskom istoku. Naziv pod kojim je ovaj specijalitet poznat je pasteli, a neki ga zovu i grčki doručak.
Ova ljekovita slastica se zaista spominje u Homerovoj Ilijadi pod nazivom Intrion.
Radi se o vjerovatno najukusnijem receptu koji ćete ikada probati, a koji istovremeno ima tako dobre ljekovite karakteristike.
Krenimo redom:
U Homerovoj Ilijadi intrion ili pasteli daje se Helenima, ratnicima prije odlaska u bitku kako bi imali energiju i snagu za teške napore i borbu... Pasteli se spominje i u drevnim egipatskim zapisima gdje su ga uzimale žene kako bi stimulirale hormonalne žlijezde. Čuveni Grčki pisac i “otac” povijesti Heradot nazvao je pasteli lijekom i delicijom istovremeno u svojim zapisima.
Šta je zapravo pasteli?
Radi se o mješavini dvije super zdrave namirnice i to sezama (susam) i meda.
Nazivaju ga još i pitom od sezama (susam) i meda.
Koristi i ljekovita svojstva Pastelija
Kombinacija ove dvije namirnice daje vam sveti gral korisnih sastojaka i to između ostalog: cinka, željeza, vlakana, magnezija, kalcija, bakra i niza vitamina, posebno grupe B, odnosno skoro svih sastojaka ključnih za zdravlje i funkcioniranje organizma.
Prema istraživanjima, kombinacija koja se stvara sinergijom ovih potpuno prirodnih sastojaka djelotvorna je za regulaciju masnoća u krvi posebno odnosa LDL I HDL holesterola.
Pasteli će idealno djelovati na regulaciju nepravilnih otkucaja srca, visok krvni tlak i bolju cirkulaciju.
Dat će vam neophodnu energiju i snagu za teški fizički i psihiči rad.
Istraživanja ukazuju da redovno korištenje pastelija rješava kronični umor, nervozu i depresiju.
Kombinacija sjajno djeluje i na kronični stres i to nakon 3 sedmice redovnog korištenja.
Nova studija Clinical Journal of Nutrition potvrdila je koristi meda i sezama na redukciju depresije, arteroskleroze, multipleskleroze i visokog krvnog tlaka.
Pasteli sadrži čak 182 elementa koji su korisni za zdravlje našeg organizma, a posebno je velika koncentracija antioksidansa koji sprječavaju razvoj raka i drugih teških oboljenja na staničnom nivou.
Toplo vam preporučujemo da probate i napravite te redovno koristite ovaj sjajni recept.
Izvorni recept za Pasteli
– 300 grama tahinija (pasta od čistog mljevenog sezama)
– 300 grama prirodnog meda
Napomena: U trgovinama zdrave hrane možete naći gotovi tahini.
Možete ga raditi i sami ako imate vremena i dobar blender:
Za dobar domaći tahini namaz trebaju vam sirove oljuštene sjemenke sezama i ulje po želji (obično 2 žličice ulja idu na jednu ili pola šalice sjemenki, ovisno koliko gustu smjesu želite – najčešće se koristi sezamovo, maslinovo ili suncokretovo). Lagano popržite sjemenke na tavi bez dodavanja masnoća do zlatne boje (5-10 minuta, miješajući stalno). Budite oprezni da vam sezam ne zagori jer će postati gorkog okusa Kada se ohlade, ubacite ih u blender s maslinovim uljem i miksajte dok ne dobijete pastu željene gustoće (možete dodavati još maslinovog ulja po želji).
Postupak:
Pomješajte ove dvije namirnice u posudi. Prije stavljanja u posudu možete izliti nakupljeno ulje koje se stvori na vrhu posude sa tahinijem. Oba sastojka su tekuća ali, što je vrlo interesantno, kada ih dobro izmiješate, stvrdnut će se u masu koja se može oblikovati kao plastelin, pišu zanimljivekreacije.com
U toku miješanja možete dodati u masu i šaku drobljenih komadića oraha, badema, pistacija ili lješnjaka ako želite. Neki, praveći ovaj recept, peku smjesu što nikako ne preporučujemo zbog velikog gubitka korisnih sastojaka ali i samog ukusa.
Napravite kuglice ili neki vama zanimljiv oblik. Uvaljajte ove kuglice u cijele sjemenke sezama.
Kuglice poredajte na neki pladanj i stavite sve u hladnjak.
Kuglice pastelija stoje u hladnjaku, a kao lijek ali i slasticu potrebno je uzeti 2-3 kuglice dnevno.
Ipak, to će vam biti vrlo teško kada probate koliko je ovaj slatkiš ukusan.
Budite umjereni jer se radi o energetskoj “bombi”.