UDRUŽENJE "VAŠA PRAVA BiH" ZA NOVI.BA: Moguć novi priliv migranata iz Grčke, njihovo zbrinjavanje neizvjesno

U prilog informacijama po kojima će Bosna i Hercegovina na proljeće biti suočena s novim talasom migranata govori i izjava saradnice za pravne poslove Udruženja "Vaša prava BiH" Nine Velić, koja je u razgovoru za Novi.ba kazala da postoje indicije da bi sa povoljnijim vremenskim prilikama moglo doći do novog priliva migranata iz Grčke. Međutim, napomenula je da je u ovom trenutku teško precizirati o kojem je broju migranata riječ.

U svakom slučaju, uposlenici Udruženja "Vaša prava BiH", kaže Velić, u pripravnosti su i spremni su odgovoriti na priliv u smislu pružanja besplatne pravne pomoći, informisanja i zastupanja.

Na teritoriji BiH trenutno boravi 3.800 ilegalnih migranata, a od početka godine u našu zemlju ušlo je ih nešto više od 2.700. 

- Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja trenutnog broja migranata na području BiH u narednom periodu, opravdana je bojazan da će zbrinjavanje tih lica biti neizvjesno, iako trenutno postoje raspoloživi smještajni kapaciteti u postojećim kampovima - istakla je. 

Saradnica za pravne poslove Udruženja "Vaša prava BiH" također naglašava da uloga bosanskohercegovačkih vlasti ne bi smjela izostati, iako su na terenu prisutne međunarodne organizacije koje pomažu u domenu svojih djelatnosti, uključujući i UNHCR. 

- Ne može se reći da određeni koraci nisu poduzeti u smislu odgovora na priliv s kojim se BiH suočila tokom 2018. godine, ali se svakako ne može zaključiti da je odgovor vlasti bio blagovremen i adekvatan, niti da su spremno dočekali priliv na teritorij BiH. Imajući to u vidu, opravdana je zabrinutost kako će se država suočiti sa potencijalno novim talasom migranata - konstatovala je Velić. 

Kada su lokalne zajednice u pitanju, pojašnjava ona, najveći izazovi u smislu odgovora na priliv migranata su neblagovremena podrška države i nedostatak kapaciteta kako bi se odgovorilo i na potrebe migranata, ali i očekivanja stanovništva. 

Naglasila je da se radi o miješanim migracionim tokovima, što znači da među ljudima koji pristižu na teritorij BiH ima i tražitelja azila kojima je neophodno omogućiti pristup pravima koja su im zagarantirana međunarodnim i domaćim pravnim instrumentima.

- To im lokalne zajednice mahom nisu u mogućnosti obezbijediti bez podrške vlasti i jasnog i unificiranog plana djelovanja - istakla je.

Na pitanje zbog čega migranti uglavnom ilegalno ulaze u BiH, a ne koriste legalne granične prelaze, Velić napominje da je potrebno napraviti razliku između iregularnog migranta, izbjeglice i tražitelja azila. 

- To znači da su među licima koja ulaze u BiH i izbjeglice koje bježe od progona i ratnih dejstava, i dolaze s namjerom da zatraže azil u BiH, ali tu ima i lica koja su napustila svoje države u potrazi za boljim životom, odnosno ekonomski migranti - pojasnila je, dodajući da lice koje želi zatražiti azil u BiH to može učiniti na graničnom prelazu ili u najbližoj organizacionoj jedinici Službe za poslove sa strancima. 

Kako je rekla, tokom prošle godine u BiH je ušlo više od 24.000 migranata i izbjeglica, a više od 22.000 iskazalo je namjeru za azil. 

- Činjenica je da veliki broj njih ulazi bez putnih isprava ili identifikacionih dokumenata koristeći alternativne granične prijelaze. Međutim, treba imati u vidu da se izbjeglice ne smiju stavljati u nepovoljniji položaj ukoliko ne posjeduju dokumente kojima potvrđuju svoj identitet - podvukla je saradnica za pravne poslove Udruženja "Vaša prava BiH". 

Razlog tome je, kaže, što su izbjeglice stranci koji zbog osnovanog straha od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja napuštaju svoju domovinu i traže zaštitu neke druge zemlje. 

S obzirom na samu definiciju izbjeglice, pojašnjava Velić, jasno da se međunarodna zaštita ne odobrava isključivo zbog ratnih okolnosti u zemlji porijekla. Osim statusa izbjeglice, strancima koji ne ispunjavaju jedan od pet kriterija za dodjelu izbjegličkog statusa može se odobriti status supsidijarne zaštite ukoliko postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se lice povratkom u zemlju porijekla suočiti sa stvarnim rizikom od povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda. 

- S druge strane, Zakon o azilu BiH u članu 8. jasno precizira da se prema strancu koji dolazi direktno s teritorije na kojoj su mu život ili sloboda bili ugroženi, ne primjenjuju sankcije zbog nezakonitog izlaska ili boravka u BiH, pod uslovom da se bez odlaganja prijave nadležnim organima i izlože valjane razloge zbog nezakonitog ulaska ili boravka u BiH - dodala je. 

Imajući u vidu sve navedeno, zaključila je Velić, iznimno je važno pristupiti svakom slučaju individualno i ne donositi generalne zaključke, a Ministarstvo sigurnosti BiH je jedino nadležno da procijeni u svakom pojedinačnom slučaju da li su ispunjeni uslovi za dodjelu jednog od statusa ili ne.