EKSKLUZIVNO: Fotografije svih postojećih Povelja Kulina bana

Aktuelno
EKSKLUZIVNO: Fotografije svih postojećih Povelja Kulina bana
Od ostavštine bosanskog Bana Kulina svakako je najznačajnije njegovo pismo - povelja koju je uputio Dubrovčanima 29. avgusta 1189. godine.

Od ostavštine bosanskog Bana Kulina svakako je najznačajnije njegovo pismo - povelja koju je uputio Dubrovčanima 29. avgusta 1189. godine.

Najčešća verzija originalnog teksta  Povelje glasi ovako:

U ime otca i sina i svetago duha

Ja, ban bos'nski Kulin, prisezaju tebje, kneže Krvašu, i vsjem građam dubrov'čam, pravi prijatelj biti vam, od sele i dovijeka.

I prav goj držati s vami i pravu vjeru – dokole s'm živ.

Vsi Dubrovčane, kire hode po mojemu vladaniju, trgujući godje si kto hoće krjevati, godje si kto mine, pravov vjerov i pravim srdcem držati je, bez vsakoje zledi – razvje što mi kto da svojev voljov poklon.

I da im ne bude od mojih č'astnikov sile.

I dokole u mne budu – dati im s'vjet i pomoć, kakore i sebje, kolikore može, bez v'sega zloga primisla.

Tako mi, bože, pomagaj i sije sveto jevanđelje.

Povelja Kulina bana, original

 

Kako je primjetno, prosječno obrazovan stanovnik južnoslavenskog područja, tekst Povelje može dovoljno jasno razumjeti i bez prijevoda na današnje južnoslavenske jezike.

Značajno je reći da je dokument bilingvalan. Dakle, pored bosanskog, u tekstu Povelje supostoji i latinski, jer je to bio zvanični jezik srednjovjekovne korespondencije na evropskom jugu. Da li je dokument napisan prvo na starobosanskom (1) (staroslavenskom)  ili, pak, na latinskom, vjerovatno se nikada neće sa stoprocentnom sigurnošću moći tvrditi. Za sada, prevladava mišljenje da je bosanska verzija nastala prva, pa je potom prevedena na latinski. Bilo kako bilo, treba napomenuti da su na svim sačuvanim primjercima obje verzije napisane na jednom komadu (listu) pergamene, gdje je u sva tri slučaja, prvi tekst latinski pa potom bosanski.

 KULINOVA POVELJA ZNAČAJNA JE IZ NEKOLIKO RAZLOGA

Prvo, to je najstariji dokument koji implicite ukazuje na srednjovjekovnu bosansku državnost. Iz teksta Povelje jasno je da se Kulin smatra neupitnim bosanskim suverenom, koji samostalno donosi odluke, bez konsultacija sa suverenima susjednih banovina i kraljevina. Povelje su bile sredstvo srednjovjekovne diplomacije, pa se ova Kulinova, u današnjem kontekstu, može iščitati i kao neka vrsta unilateralne dozvole za slobodnu trgovinu: ban dozvoljava Dubovčanima da trguju po Bosni, zauzvrat ne traži nikakve poreze, osim ukoliko neko dobrovoljno hoće dati. Ovaj dio teksta, također, daje potvrdu svim tvrdnjama, pa i narodnom predanju, da je Kulin razvio poljoprivredu i unaprijedio trgovinu  srednjovjekovne Bosne. Resentiman na pozitivne posljedice ovih poteza kroz narodno predanje sačuvan je i dan danas.

 

Povelja Kulina bana, prvi prijepis

Drugo, Povelja je najstariji sačuvani dokument koji je pisan na nekom od slavenskih jezika. 

Treće, to je prvo mjesto, tj. prvi & najstariji pisani trag na kom se Dubrovnik naziva svojim slavenskim imenom. U svim dokumentima do tada ovaj grad je označavan latinskim nazivom Raguza. Zbog toga Kulinova Povelja ima nesporan veliki značaj i za Dubrovnik. Da su i sami Dubrovčani itekako svjesni ovoga, potvrđuje činjenica da se u dubrovačkim dućanima – između ostalih suvenira - može kupiti reprodukcija Kulinove Povelje.

Povelja Kulina bana, drugi prijepis

Zbog svega ovoga, čini se da nije preuveličavanje ako kažemo da je Kulinova Povelja zapravo centralni dokument bosanskohercegovačke povijesti. I da nije ništa drugo uradio u životu, Kulin je sebi osigurao kultno mjesto u bosanskoj istoriji ovim kratkim ali neobično važnim tekstom.

Dubrovnik

VRIJEDNOST POVELJE I DO DVA MILIONA EURA  

Istraživanje detalja o Povelji za povjesničare veliki je izazov i vrlo zavodljiv posao. Zbog toga su se ovim dokumentom bavili (i još bave) Rusi, Austo – ugari, Hrvati, Srbi, Bošnjaci..., neki detalji njegove sudbine još uvijek nisu poznati, a vjerovatno nikada neće ni biti.

St. Petersburg

 

Podsjetimo da danas postoje tri sačuvana primjerka Povelje: jedan original i dva prijepisa. Uglavnom se svi slažu da je primjerak koji se nalazi u St. Petersburgu original, a prijepisi su dvije povelje koje se čuvaju u arhivu grada Dubrovnika, na policama iz perioda Dubrovačke Republike. Pretpostavlja se da su nastali nedugo nakon što je napisan original.

Ruska akademija nauka

 

A original se zapravo nalazi u Biblioteci Ruske akademije nauka, na odjelu slavistike. Čuva se u staklenom okviru, a da bismo ga fotografirali morali smo dobiti dozvolu od Ruske akademije nauka, tj. Slavistike na kojem se Povelja i nalazi.

Povelja Kulina bana, original

 

Stručnjaci procjenjuju da je u slučaju potrebe izmještanja dokumenata ove kategorije, potrebno osiguranje na milion do dva miliona eura, što je otprilike i njihova nminalna vrijednost, bez subjektivnih i drugih okolnosti koje vrijednost dokumenta može dići do neslućenih razmjera.

Biblioteka Ruske akademije nauka

 

 

 

 

 

Novo