"Da ga nisu ubili,možda njegov narod ne bi doživio genocid"

„Kao i kod prvih muslimana i naših djedova koji su stotine godina krvarili čuvajući čast vjere i porodice i svoj obraz, treba i danas da kod svakog muslimana sazri misao: ovdje treba pobijediti ili umrijeti.“ (M. Busuladžić)

Busuladžić: Jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata 

Mustafa Busuladžić bio jedan od najistaknutijih bošnjačkih intelektualaca u periodu između dva svjetska rata.

Pisac, naučnik, nosilac ideje Mladi muslimani, antifašist, antikomunist a uz sve to i poliglot jer je pored maternjeg bosanskog jezika govorio i arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik.

29.6. 1945.g., pred zoru, na brdašcu iznad Željezničke stanice u Sarajevu, komunisti-titoisti strijeljali su Mustafu Busuladžića.

Noć uoči strijeljanja, ovo veliko islamsko srce, čija je krv šehidska po dva osnova, provelo je učeći Kur'an, potpuno svjesno šta, nakon ulaska srpsko-crnogorskih partizanskih jedinica u Sarajevo, čeka ne samo njega, nego i narod iz koga je poniklo i za koga je pisalo

Busuladžić je rođen 1914. godine u Gorici kod Trebinja. Po završenoj osnovnoj školi upisao se u medresu u Travniku, a poslije tri godine prebacio se u Gazi-Husrev begovu medresu u Sarajevu gdje je i maturirao.

Još kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El-Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim publikacijama.

Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1941. godine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. 

Kada su ga ubili, imao je samo 31 godinu. 

Mustafa Busuladžić je bio jedan od najplodonosnijih muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura Muslimani u Sovjetskoj Rusiji u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. Ova knjiga je bila povod komunistima da prilikom ulaska u Sarajevo 1945. godine uhapse Busuladžića, izvedu ga na Vojni sud koji mu potom izriče smrtnu kaznu strijeljanjem.

Rahmetli Mustafa je bio toliko velik pisac i mislilac da bi moderna povijest bošnjačkog naroda – da ga nisu ubili, da je on nastavio da piše i bori se za našu slobodu – sigurno bila drugačija, manje bolna, možda, čak, bez posljednjega genocida, i zato se i danas treba vraćati njegovim radovima kaže Džemaludin Latić(The Bosnian Times).

Jer da su pročitali Mustafu, Bošnjaci bi, sedamdeset godina poslije njegova šehitluka, bar počeli da sviđaju račun sa najvećom unutarnjom kobi koja ih je ikada zadesila.

Mislimo, naravno, na titoizam, titoistički komunizam kao vid širka,piše the Bosnia Times.

Rahmetli Mustafa je bio toliko srastao sa „socijalnim pitanjem“ i općom sudbinom vlastitog naroda, koji je tokom Drugog svjetskog rata bio izložen totalnom uništenju, da je u „Dužnostima islamskih naroda“ predlagao održavanje kongresa islamskih naroda na kome bi se dogovarale metode odbijanja i komunističke i nacističko-fašističke „ideološke pogibelji“ za muslimansku omladinu i radnike, osnivali ratni fondovi zekjata za izbjeglice, ranjenike, borce, siročad..., jačalo muslimansko duhovno i političko jedinstvo. 

Danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.