KO JE ZAISTA BIO JAMAL KHASHOGGI? O čovjeku koji je jednim potezom mogao srušiti Saudijsku Arabiju!

Saudijski novinar-disident Jamal Khashoggi već je danima centralna vanjskopolitička tema, otkako je isti ušao u saudijski konzulat u Istanbulu te iz njega više nikada nije izašao. Iako to još nitko nije službeno potvrdio, neslužbeno je mnogima stvar posve jasna te ističu kako je Khashoggi, očigledno, ubijen na prostoru konzulata. Trump, koji se uplašio da će možda, zbog pritiska, morati "korigirati" odnose sa svojim saveznikom na Bliskom istoku jučer je odaslao u javnost novu teoriju da su Khashoggija možda ubili nekakvi "odmetnuti ubojice". Sada, čini se, sličnu priču se sprema prihvatiti i Rijad koji, kako piše CNN, priprema verziju prema kojoj Khashoggi jest ubijen u konzulatu, ali to navodno nije bio plan - plan je bio samo podvrgnuti ga "ispitivanju" koje se, eto, izgleda "otelo kontroli". U isto vrijeme Trump u Rijad, a zatim i u Tursku, šalje svog državnog tajnika Mikea Pompeoa, da bi ovaj valjda uskladio priče.

Priče će i biti usklađene, vrlo brzo, ali iza onih formalnih nalaze se i puno dublje. Dvije stvari su pritom vrlo zanimljive - kao prvo, ko je stvarno (bio) Jamal Khashoggi? Kao drugo, protiv Saudijske Arabije podigli su se brojni glasovi koji su do sada šutjeli - otkuda taj val kritike prema autoritarnoj kraljevini koja je do sada bila gotovo potpuno zaštićena od istih (da, ako su ubili Khashoggija to je strašno, ali definitivno ne i najstrašnije što je Rijad napravio).

Osvrnimo se za početak na čovjeka. Jamal Khashoggi ovih dana se spominje kao saudijski novinar i disident, a takav opis definitivno nije dovoljan jer kreira jednu pogrešnu sliku o progonjenom borcu za pravdu i istinu dok Khashoggi, ako je i bio to, bio je i puno više od toga.

Rođen je u Medini 1958. Njegov djed, Muhammad Khashoggi, bio je turskog podrijetla te se oženio za Saudijku - bio je osobni liječnik utemeljitelja Saudijske Arabije, kralja Abdulaziza Al Sauda. Glavni akter naše priče, Jamal Khashoggi, je pak i nećak istaknutog saudijskog trgovca oružjem, Adnana Khashoggija, koji je sudjelovao i u velikom Iran-Contra skandalu (opširnije o skandalu: Iran-Contra afera: Priča o jednom od najvećih američkih skandala) te se još 80-ih godina procjenjivalo kako ima bogatstvo od oko 4 milijarde USD. Kada već spominjemo intrigantne rodbinske odnose spomenimo i to kako je Jamalov bratić bio Dodi Fayed - ljubavnik pokojne britanske princeze Dijane koji je poginuo zajedno s njom u saobraćajnoj nesreći u Parizu.

Jamal je osnovnu i srednju školu pohađao u Saudijskoj Arabiji, ali fakultet je završio u SAD-u (poslovna administracija - Indiana State University ).

Sredinom 80-ih počinje raditi za brojne utjecajne saudijske i arapske listove, a tijekom 90-ih godina bio je vanjski korespondent u zemljama kao što su Afganistan, Alžir, Kuvajt, Sudan i druge. Već u ovom periodu pojavljuju se navodi kako Jamal Khashoggi paralelno radi i za saudijsku obavještajnu službu, ali i za američku - naročito u periodu koji je proveo u Afganistanu.

Svakako je važno spomenuti njegovu kratku karijeru 2003. u saudijskom dnevnom listu Al-Watan gdje je dobio posao urednika, ali je svega 2 mjeseca kasnije dobio otkaz i to zato što je odobrio objavu kolumne u kojoj se kritizira islamski naučnik Ibn Taymiyya iz 13. stoljeća koji se pak smatra ocem Vehabizma. Zašto je to zanimljivo? Zato jer je opće poznato da su najveći suparnici Vehabizmu na Bliskom istoku Muslimanska braća, a gdje pak oni imaju glavno uporište? U Turskoj. Saudijska Arabija, kao i danas Egipat, progone ih kao teroriste, ali sve vrijeme strepe da će im Muslimanska braća, kad tad, doći glave - najveći strah, dakako, ima saudijska kraljevska obitelj.

Na Zapadu pak, gdje se savezništva često kroje prema čudnim kriterijima, potajno su prigrlili Muslimansku braću (MB) kao "progresivniji" ogranak šire scene u muslimanskom svijetu. Nije tajna da je iza tzv. Arapskog proljeća 2011. uvelike stajala ideologija MB-a, a istu je SAD otvoreno podržao - ne samo politički, već i vojno (prvo u Libiji, zatim u Siriji).

Khashoggi pak, čim se vidjelo da ima neke MB tendencije brzo je prigrljen na Zapadu kao "liberalni progresivac", što je krajnje dubiozna tvrdnja kako ćemo uskoro i vidjeti.

Idemo dalje s pričom - nakon što je dobio otkaz u Al-Watanu 2003. otišao je u dobrovoljni egzil u London. Od tamo postaje bliski suradnik kontroverznog princa iz kuće Saud, Turkija Al Faisala, koji je u to vrijeme bio ambasador u SAD-u. Neko vrijeme bio je njegov "medijski savjetnik" i očito je preko njega izgladio stvari doma tako da se 2007. vraća u Saudijsku Arabiju i još jednom postaje glavni urednik u listu Al-Watan.

Može li Jamal Khashoggi sada biti "lojalan" vladajućim ideologijama u Saudijskoj Arabiji? Može, ali samo neko vrijeme - u proljeće 2010. dozvoljava objavu kolumne u kojoj se izazivaju osnovni salafistički ideali te biva, još jednom, očekivano, otpušten s funkcije glavnog urednika.

Sada se pak još i više eksponirao kao kritičar oštrih islamističkih pravila i zakona u Saudijskoj Arabiji. Dakako nije sam, postoji cijela sekcija elite koja razmišlja slično kao i on - pa i spomenuti njegov zaštitnik princ Turki bin Faisal Al Saud izjavio je još 2003. kako "reforma kraljevine nije izbor već nužnost".

Nakon drugog otkaza u Al-Watanu, Khashoggi je zadržao dobre odnose sa sekcijama saudijske elite, uključujući i onima iz obavještajnog aparata.

2015. u Bahreinu pokreće privatni satelitski news kanal Al-Arab (Saudijska Arabija ne dozvoljava privatne medije), a u tome mu je direktno pomogao poznati saudijski milijarder princ Alwaleed bin Talal čije su veze u SAD-u i više nego poznate te ne iznenađuje kako partner kanalu Al-Arab postaje američki Bloomberg kanal. No, vlastima u Bahreinu (gdje su prosvjedi skoro srušili vladajuću obitelj, štoviše ista se održala na vlasti zahvaljujući saudijskoj intervenciji) se nikako nije svidjelo da im Khashoggi "propagira" pa su mu ukinuli kanal - i to svega 11 sati nakon početka emitiranja.

Kasnije, čini se, opet postaje dobar sa saudijskim vlastima jer redovno objavljuje kolumne u listu Al-Arabiya, no, nepoželjan postaje ponovno u prosincu 2016. jer saudijskim vlastima jako smeta njegova kritičnost prema novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Naravno, Saudijska Arabija, baš kao i Izrael, jedva je dočekala odlazak Obame koji im se nikako nije sviđao zbog činjenica da je ovaj, ne baš tako tajno, podupirao Muslimansku braću i skupine povezane s MB-om.

Pošto su mu zabranili da piše i nastupa na televiziji Kashoggi još jednom napušta Saudijsku Arabiju i u lipnju 2017. dolazi u SAD gdje odmah dobiva posao, ni više ni manje, nego u The Washington Postu. Tamo, osjećajući se sigurnijim, postaje znatno kritičniji prema Saudijskoj Arabiji - objavljuje kolumne u kojima kritizira njihovu blokadu Katara (ništa čudno, pošto je Doha dugo podupirala MB), spor s Kanadom, progon disidenata itd.

Koliko je Kashoggi bio utjecajan? Poprilično, neki čak smatraju kako je bio i najutjecajniji politički komentator u arapskom svijetu (+ 2 milijuna pratitelja na Twitteru svakako idu u prilog toj tvrdnji).

Ove godine je pak pojačao svoj angažman kontra saudijskih vlasti - ovog proljeća osnovao je i stranku pod nazivom "Demokracija za Arapski svijet sada". Ovo se nikako neće dopasti kraljevskoj obitelji i ovim potezom vjerojatno je presudio sam sebi. U Washington Postu 3. travnja ove godine objavljuje tekst u kojem navodi kako bi se Saudijska Arabija trebala "vratiti na atmosferu prije 1979. kada su vlasti imale veće restrikcije prema tvrdolinijaškim vehabijskim tradicijama". Nadalje, ističe: "Žene bi trebale imati ista prava kao i muškarci. Svi građani trebali bi imati i pravo na slobodu govora bez straha od zatvaranja".

I zaista, čitajući zadnje kolumne Kashoggija u WP-u zvuči kao tipični liberalni demokrat. No, to je aktualni Kashoggi koji je za života jako dobro naučio čemu i kome se u datom trenutku treba prikloniti. Isti taj Kashoggi je 80-ih i 90-ih godina bio prijatelj Osame bin Ladena te je slavio njegov džihad protiv sovjetskih snaga u Afganistanu. Napravio je i niz intervjua s bin Ladenom, a izvori sugeriraju da je ujedno tada radio i za saudijske obavještajne snage, odnosno bio je direktna linija kontakta između kraljevske obitelji i "odmetnutog" bin Ladena.

Koliko je Khashoggi zaista znao dovoljno nam govori podatak kako je bio jedini član saudijske elite izvan kraljevske obitelji koji je bio direktno upućen u intimne dogovore i odnose između saudijske vlasti i Al-Qaede neposredno pred napad na SAD 11. rujna 2001. Očekivano, nakon napada na New York Khashoggi se, kao i brojni drugi, distancirao od Osame bin Ladena.

Jamal Khashoggi, liberalni demokratski disident? Da, ali samo u mašti i prikladnoj propagandi. Riječ je o čovjeku koji ne samo što je bio bliski prijatelj bin Ladena već je i dijelio njegovu viziju za uspostavom "islamske države svugdje".

Lawrence Wright, autor knjige "The Looming Tower: Al-Qaeda and the Road to 9/11" na stranici 78. citira Khashoggija: "Ja i bin Laden vjerujemo kako će formiranje jedne islamske države dovesti do druge, i to će imati domino efekt koji će promijeniti tijek ljudske povijesti".

4. maja 1988. saudijski dnevni list Arab News objavio je Jamalovu reportažu iz Afganistana gdje je bio u društvu Al-Qaeda operativaca. No, iako je navodno tamo bio samo u funkciji novinara na slici se pojavljuje s RBG raketnim bacačem. Jedan izvor opisao ga je kao "obavještajca u novinarskoj odori".

To je, da ne bi bilo zabune, isti Khashoggi koji je ovog proljeća za WP pisao o slobodi žena, slobodi govora... Isti Khashoggi koji još 70-ih stupio u redove Muslimanske braće, organizacije koja je nastala s ciljem da istrijebi "zapadni utjecaj iz islamskog svijeta". Khashoggi je bio politički Islamist sve do kraja, pa čak i u WP-u je hvalio MB.

Zanimljivo da Khashoggi, koji se toliko navodno zalagao kada je riječ o prozivanju progona novinara u Saudijskoj Arabiji, nikada nikakvu smislenu kritiku nije sastavio po pitanju turskog predsjednika Erdogana koji se zadnjih godina prometnuo u definitivno najvećeg progonitelja novinara na svijetu. Kako i bi? Iza Erdogana stoji vladajuća stranka AKP, a AKP je pak turski ogranak Muslimanske braće.

Na dan kada je ušao u kobni konzulat u Istanbulu Khashoggi je svojoj zaručnici, koja ga je čekala ispred, poručio da ako ne izađe odmah zove Yasina Aktaya, AKP zastupnika, bliskog prijatelja koji je ujedno i savjetnik samog predsjednika Erdogana.

Zašto je Khashoggi nestao, odnosno zašto je najvjerojatnije brutalno likvidiran u saudijskom konzulatu? Zato što je definitivno postao neprijatelj broj 1 za saudijsku vlast. Kao prvo, postao je neka vrsta ključnog MB čovjeka za cijelu Saudijsku Arabiju te je, uz američku medijsku asistenciju, krenuo u žestoko propagiranje tih ideala (koji jesu "demokratski" samo u toj mjeri što demokratskim putem žele preuzeti vlast i stvoriti islamističku vlast).

No, dobro, bio je politički protivnik, izvana, zar ga je zbog toga zaista "trebalo" ubiti? Možda ne zbog toga, ali ima tu još nečeg - naime, Khashoggi, možda više nego itko drugi na svijetu, znao je, osobno, puno toga o prljavim poslovima između Saudijske Arabije i Al-Qaede, kao i o stvarima koje su dovele do napada na SAD 11. rujna 2001. Ako je zaista imao toliko "eksplozivne informacije", kako neki smatraju, to znači da je zaista mogao u par poteza srušiti saudijsku vlast, uključujući dakako i prijestolonasljednika princa Salmana koji ima velike ideje za reformu zemlje (ali u isto vrijeme je i dalje veliki protivnik MB-ovaca). Khashoggi je bio idealan čovjek za to - već je radio u The Washington Postu, listu u čiji kredibilitet bi malo tko posumnjao - imao je platformu, imao je vjerojatno i informacije, mogao je jednim "potezom pera" promijeniti noviju geopolitičku povijest, zadati smrtonosni udarac neprijatelju u velikoj borbi između MB-a i Vehabizma.

Bio je direktno upleten s obavještajcima iz Saudijske Arabije, SAD-a, Britanije... a kako smo već i spomenuli, patron mu je bio princ Turki Al Faisal - čovjek koji je bio šef saudijskih obavještajnih službi od čak 1977. pa sve do, čudne li koincidencije, svega 10 dana prije 11. septembra 2001.

Naravno, postoji i teorija da je Khashoggi u mladosti bio gorljivi MB-ovac da bi se kasnije "opametio" i prigrlio liberalnu demokraciju. Tu možda i ima istine, iako ako je to učinio vjerojatno je veći povod bio adaptacija na nove političke stvarnosti. No, bez obzira na to, činjenica ostaje da je bio čovjek koji je "znao previše".

Dakle, ako ga Saudijci jesu likvidirali (turski izvori sugeriraju kako je iz Saudijske Arabije u konzulat stigao "tim" od 15 osoba koje su izvele "operaciju") to znači da su to učinili vrlo, vrlo odvažno, bez velikog straha od posljedica. Naime, budimo realni, Khashoggi je mogao "stradati u prometu", mogao se "pokliznuti na putu do kuće" ili ga je mogao likvidirati kakav "sitni pljačkaš" na ulici. Ova jeziva likvidacija koja se navodno dogodila unutar zgrade konzulata je nešto puno brutalnije - ako se dogodilo što se tvrdi da se dogodilo onda je ovo likvidacija s jednim velikim potpisom, jednom podužom porukom.

Zašto? Kome? Puno toga je zapravo jasno iz samog preslagivanja snaga na globalnoj pozornici. Politička struja na čelu koje je danas Trump (a mogao je biti i netko drugi) više je na strani anti-MB snaga, a to znači pro-saudijski, neutralnije ili pak kontra turski (Trump je već uveo sankcije Turskoj zbog plana nabave S-400 sustava iz Rusije, a na saudijsku nabavku istog vjerojatno će zažmiriti).

Rijad je jako dobro znao da može računati na Trumpa, da će Trump biti blokada prema onima koji bi danas najradije gurnuli Saudijsku Arabiju u neku vrstu političke izolacije nadajući se možda potajno da će to dovesti do još jednog Arapskog proljeća - ovog puta u samoj kraljevini.

Dakako, priča je uvijek kompleksnija nego što se čini, a Trump može učiniti samo koliko može učiniti, odnosno ne može spriječiti kompanije da bojkotiraju Rijad - što njemu nikako naklonjeni tehnološki giganti već i čine (Google je upravo objavio kako njihovi predstavnici neće biti nazočni na poslovnoj konferenciji u Rijadu kasnije ovog mjeseca).

Nadalje, kada govorimo o velikom bliskoistočnom sukobu između Muslimanske braće i Vehabizma onda moramo imati na umu da je tu na ovaj ili onaj način uključen i cijeli Bliski istok, uključujući i Iran. Naime, svaka struja bliža saudijskim vehabijama bit će radikalnije anti-iranski nastrojena dok će MB-ovci biti znatno skloniji Iranu - primjerice, Turska , čak i uz "nesuglasice" u Siriji ima vrlo dobar odnos s Iranom. Dakako, odmah uočavamo kako ove frakcije imaju utjecaja u Washingtonu - Obama, bliži MB-u, omogućio je nuklearni sporazum s Iranom dok Trump, koji se "skompao" sa Saudijcima, odmah je izašao iz sporazuma i sada želi "udaviti" Iran s još neviđenim sankcijama.

Danas ili sutra Saudijci će reći kako su Khashoggija u konzulatu ubili nekakvi neprofesionalni "ispitivači" koje će se sada, dakako, adekvatno kazniti, a Trump će tu priču bez pogovora blagosloviti. Turska pak ni sama nije sasvim sigurna što želi napraviti u ovoj situaciji - javno prozvati Saudijce za likvidaciju? Mogla bi, ali tu su ozbiljne posljedice jer će se zamjeriti Americi koja želi progurati saudijsku verziju priče (a baš sada nastoje malo popraviti odnos puštajući uhićenog američkog pastora)

U svakom slučaju, opaka priča, brutalna, koja na trenutak direktno na površinu izbacuje pravu sliku današnje vanjske politike i sama predstavlja samo vrh ledenjaka kompleksnih i opasnih odnosa, ali služi još jednom i kao potvrda da se svijet uistinu poprilično promijenio od napada 11. septembra jer i ovo su sve udaljena podrhtavanja srušenih tornjeva.