KRAJ ERE ANGELE MERKEL: Sutra će je smijeniti, a evo ko bi je mogao naslijediti!

U Hamburgu u četvrtak počinje prvi dio programa 31. redovne stranačke konvencije njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja će ući u stranačku povijest kao konvencija na kojoj će Angela Merkel nakon 18 godina otići s mjesta predsjednice stranke.

Stranačka konvencija započinje sastankom predsjedništva CDU-a, na kojem bi trebali biti razjašnjeni detalji programa ovog stranačkog kongresa, koji bi trebao potrajati do subote navečer.

No unatoč brojnim točkama programa koji se odnose na smjernice njemačke vladajuće stranke, podijeljenih po tematskim područjima poput sigurnosti i reda, obitelji, gospodarstva i europske politike, oči javnosti bit će uperene na petak poslijepodne, kada je u planu tačka dnevnog reda koju njemačka javnost već sedmicama s nestrpljenjem očekuje: izbor nove predsjednice/predsjednika stranke.

Izbor novog čelnog čovjeka stranke u središtu je pažnje otkako je Angela Merkel 29. oktobra ove godine, nakon dva izbora za parlamente u saveznim pokrajinama Bavarska i Hessen, na kojima su stranke demokršćanske Unije CDU/CSU doživjele povijesne poraze, najavila povlačenje s vrha stranke, na čije je čelo zasjela 2000.

Merkel je istodobno najavila i da se na izborima 2021. više neće kandidirati za mjesto u Bundestagu, što ujedno znači i odricanje od kancelarske pozicije.

„Ja sam dostojanstveno preuzela funkciju kancelarke i dostojanstveno ju želim i napustiti. Nisam rođena kao kancelarka i to nikada nisam zaboravila“, rekla je Merkel objašnjavajući svoju odluku o povlačenju s političkih dužnosti 2021.

No kancelarka želi do kraja mandata ove vlade ostati na čelu kabineta kojeg je sama mukotrpno stvorila nakon višemjesečnih pregovora sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD), ali i s vlastitim koalicijskim partnerom, Kršćansko-socijalnom unijom (CSU).

Nakon ove objave njemačkoj i svjetskoj javnosti postalo je još zanimljivije pitanje tko će naslijediti Angelu Merkel na poziciji predsjednice CDU-a, prvenstveno zbog činjenice da se radi o neobičnoj konstelaciji koja razdvaja funkciju predsjednika vlade i vladajuće stranke.

Svi su u prvom trenutku pomislili na glavnu tajnicu CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, koju je na ovu poziciju početkom godine dovela upravo Angela Merkel. Njih dvije njeguju sličan politički stil mirne ali odlučne ruke, tako da se pomisao o Kramp-Karrenbauer nametala sama po sebi. Osim toga i dosad je u prošlosti CDU-a mjesto predsjednika stranke preuzimao dotadašnji glavni tajnik.

No, na iznenađenje javnosti, Friedrich Merz, nekadašnji predsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba i deklarirani protivnik Angele Merkel i njezine politike „socijaldemokratiziranja“ CDU-a, objavio je, istog dana kada je Angela Merkel najavila povlačenje, svoju želju da se kandidira za mjesto predsjednika stranke.

I tada su stvari za javnost postale još zanimljivije. Jer u pitanju nije samo predsjedništvo jedne vladajuće stranke nego i pitanje najvjerojatnijeg budućeg kancelara ili kancelarke SR Njemačke, najmoćnije gospodarske sile unutar Europske unije.

Želi li CDU nastavak politike Angele Merkel ili povratak konzervativnim (i dijelom retrogradnim) vrijednostima? Mnogi unutar CDU-a priželjkuju kraj ere Angele Merkel i njezine politike.

Što li je sve ova bivša državljanka nekadašnjeg DDR-a „priuštila“ konzervativnom i tradicionalnom dijelu stranke: brak za homoseksualne parove, minimalna satnica, odustajanje od atomske energije, okončanja vojne obveze. I na kraju kao kruna svega: politika prema izbjeglicama koja je, prema mnogima, definitivno podijelila stranku. Angela Merkel kao da je odrađivala listu uklanjanja nekih dotadašnjih simbola demokršćanske politike u Njemačkoj.

Njezino hladno okretanje leđa dotadašnjem mentoru i dugogodišnjem kancelaru Helmutu Kohlu, koji se našao u nemilosti nakon skandala s nepoznatim donatorima, na neki način je simboliziralo raskid sa starom, zapadnonjemačkom strankom CDU. I mnogi joj ovu cezuru nikada nisu oprostili.

Za sve njih Friedrich Merz je nada za povratak tim „starim dobrim vremenima“, kada se znalo gdje ko pripada u njemačkom društvu.

Merz je u međuvremenu vrijeme izvan politike provodio na čelu nekih spornih imovinskih fondova poput Blackrocka, koji je u Njemačkoj na lošem glasu zbog navodne agresivne poslovne politike.

Svoj odnos prema financijama nedavno je u jednom intervjuu potkrijepio izjavom da on, kao netko s milijunskom zaradom, spada u „višu srednju klasu“. No unatoč tomu, ili baš zbog toga, Merz je omiljeni kandidat konzervativnog krila.

Tu je kao treći kandidat za čelnika stranke još i ministar zdravstva i jedan od mlađih konzervativnih jastrebova CDU-a, Jens Spahn. No on, prema svim pokazateljima, nema nikakvih izgleda pored Kramp-Karrenbauer i Merza.

U petak navečer borba za budućnost CDU-a, a neki kažu i Njemačke, vodit će se između Merkeličinog nasljeđa u liku i djelu Annegret Kramp-Karrenbauer i Friedricha Merza, kao simbola snaga koje žele povratak staroj slavi demokršćana iz razdoblja Konrada Adenauera i Helmuta Kohla.