SRBI BIJESNI, KOLINDA PRIJE DVIJE I PO GODINE OBEĆALA DA ĆE POBOLJŠATI NJIHOV STATUS U HRVATSKOJ: Ovo su rezultati!
Za dvije i po godine, koliko je prošlo od potpisivanja Subotičke deklaracije, napravljeni su određeni pomaci po pitanju položaja srpske manjine u Hrvatskoj, ali rezultat nije nešto sa čime se može pohvaliti, ocjenjuju u Srpskom narodnom vijeću, izvijestio je Tanjug.
Subotičku deklaraciju je ponovo aktuelizovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u kontekstu iznova zaoštrenih odnosa između Srbije i Hrvatske povodom obilježavanja Oluje, uz poruku da će Sbija i dalje nastaviti, bez obzira na oscilacije u odnosima na političkom nivou, da čini sve što može za Hrvate koji žive u Srbij, što, inače, očekuje i za Srbe u Hrvatskoj.
Pitanja koja se tiču unaprijeđenja položaja Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji definisana su Subotičkom deklaracijom, u šest tačaka, a Boris Milošević iz Srpskog narodnog vijeća ukazuje da su određeni pomaci napravljeni zahvaljući tom potičkom dogovoru i konstatuje da je najmanje urađeno u vezi sa vraćanjem imovine.
''Subotička deklaracija sadrži nekih šest tačaka. Jedna je unaprijeđenje manjina, ali nema konkretnih projekata. S druge strane, početkom godine održana je sjednica međuvladinog mješovitog odbora i tada je pokrenut razgovor o otvorenim pitanjima koji se odnose na zaštitu manjina u obe države'' - podsjeća Milošević.
Kako kaže, ono što je srpska zajednica na tom planu uspjela je bio izraz političkog dogovora sa hrvatskom vladom Andreja Plenkovića.
Milošević podsjeća da su pregovori o granicama, koji su takođe dio Deklaracije, zastali još 2011. godine i tu nije bilo puno toga napravljeno, međutim, ukazuje da je najveći korak postignut za vrijeme posjete Vučića Zagrebu.
Tada su Vučić i Grabar Kitarović dali preporuke vladama da se pregovori o granicama nastave u naredne dvije godine i ako se ne postigne dogovor da se izađe na arbitražu pred međunarodno pravosudno tijelo.
Ono gdje je najmanje postignuto, gotovo ništa, jeste pitanje povratka imovine i stečenih prava, dodao je.
''Tu su i nestali, kao jedno humanitarno pitanje gdje stvari, takođe, idu teško i najveći iskorak je opet napravljen za vrijeme posjete Vučića Zagrebu. Pokrenute su komisije na nižim nivoima, a Grabar Kitarović je, kao i predsednik Srbije, primila porodice koje traže svoje najmilije'' - rekao je on.
Ocjenu koliko je Srbija učinila za hrvatsku manjinu prepušta, kaže, njima, ali podsjeća da je svaki korak u ispunjavanju zahteva manjina dobar, kako za manjine, tako i za obe države.
Primijećuje da su dvije zemlje u međusobnim odnosima osuđene na jedan korak naprijed, pa jedan nazad, zbog tenzija koje postoje i pretpostavlja da će tako biti neko vrijeme, ipak, ističe da se od saradnje ne smije odustati.
Na pitanje, može li uskoro doći vreme da se oda najveća počast svim žrtavama, ali da se krene naprijed, Mliošević kaže da je u ovom trenutku to teško reći, naročito imajući u vidu "određene datume u kalendaru".
''Mislim da će biti potrebno još dosta vremena da to prevladamo i možda da prihvatimo da oko toga nema slaganja, ali da zbog budućnosti obe države i budućnosti djece, kao i zbog činjenice da će Srbija prije ili posle ući u EU, treba da sarađujemo'' - rekao je Milošević.
