MATEMATIČARKA IZ BiH STUDIRA NA OXFORDU/ NEIRA KURTOVIĆ ZA NOVI.BA: Inspirišu me ljudi koji uspijevaju da se izdignu iz loše situacije u kojoj su se našli
Neira Kurtović iz Sarajeva višestruko je nagrađivana matematičarka, a 2016. godine dobila je pismo sa britanskog Univerziteta Oxford u kojem je obaviještena da je dobila stipendiju za studij matematike.
Šta se promijenilo od tada, pa do danas, kako je biti student jednog od najelitnijih svjetskih univerziteta, te koje su prednosti i nedostaci studiranja izvan svoje domovine ova sjajna djevojka otkriva samo za Novi.ba.
Njenu priču donosimo u nastavku.
Novi.ba: Neira, 2016. godine ste primljeni na prestižni britanski Univerzitet Oxford, kakve impresije nosite od samog dolaska na ovaj Univerzitet?
NEIRA KURTOVIĆ: Moram priznati da kada sam saznala da sam primljena na ovaj prestižni univerzitet, nisam mogla pretpostaviti koliko će me studiranje na Oxford-u učiniti sretnom. Biti studentica na Oxford-u je zaista prelijep osjećaj, kako sa akademskog stanovišta tako i sa socijalnog. Oxfordski sistem učenja je mnogo intenzivan, te nerijetko danima ne uspijevam pronaći ni trenutak slobodnog vremena. Međutim, budući da sam okružena pametnim i inteligentim ljudima to i mene motivira da se trudim još više. Nije mi trebalo puno vremena da steknem prijatelje iz različitih dijelova svijeta.
Novi.ba: Kako je biti studentica na Oxfordu, da možete da li biste nešto mijenjali?
NEIRA KURTOVIĆ: U sklopu mog studija, postoje različiti načini učenja. Pored standardnih predavanja, koja slušam zajedno sa svim studentima sa svog smjera, također imam tutorijale. Tutorijali su jedan individualan pristup profesora studentma, u toku kojih profesor i dva studenta nekoliko puta sedmično raspravljaju i utvrđuju gradivo koje se obrađivalo u toku predavanja.
Smatram da je ovo odličan način učenja, jer daje prostora studentima da neprestano razvijaju svoje ideje o različitim kompleksnim matematičkim konceptima.
Međutim, Univerzitet Oxford ne daje samo odličnu akademsku podlogu, već pruža mnogobrojne mogućnosti učešća u sportskim i društvenim aktivnostima. Ovo omogućava kvalitetno provođenje slobodnog vremena i doprinosi razvijanju različitih interesovanja kod studenata. Zaista bi mi bilo teško navesti neku konstruktivnu promjernu koju bih napravila, jer mislim da je Univerzitet Oxford doveo kako akademski tako i društveni život studenata do perfekcije.
Novi.ba: Ostvarili ste niz zapaženih rezultata na matematičkim takmičenjima, otkud interesovanje upravo za matematiku?
NEIRA KURTOVIĆ: Matematiku sam zavoljela još od malih nogu. Kada sam se već u osnovnoj školi susrela s prvim računskim zadacima, primijetila sam da je to nešto što mi je jako interesantno. Potom su došla takmičenja i rješavanje zadataka koji zahtijevaju dosta originalnog razmišljanja i talenat za logičko povezivanje različitih činjenica. Pripremanje za domaća i internacionalna takmičenja mi je pružilo priliku da se pobliže upoznam s ovom predivnom naukom.
Novi.ba: Možete li nam reći po čemu se to najviše razlikuju bosanskohercegovački studenti od engleskih, šta bismo trebali naučiti od njih?
NEIRA KURTOVIĆ: Engleski studenti, pored toga što su vrijedni i dosta uče, su mnogo uključeniji u različite društvene aktivnosti, koje nisu nužno vezane za njihove profesije. To znači da su aktivni članovi i osnivači univerzitetskih udruženja, koja se bave humanitarnim akcijama, zastupaju prava različitih populacija, te organizuju aktivnosti za studente različitih interesovanja (kao što su film, fotografija, društvene igre itd.).
Tu su i sportski klubovi, koji su jako popularni, tako da samo na mom univerzitetu postoji oko 85 različitih sportskih klubova. Mislim da je društvena osvještenost i zainteresovanost za aktivno učešće u društvenom životu na dosta višem nivou kod engleskih studenata nego što je to kod bosanskohercegovačkih studenata.
Novi.ba: Koji su prednosti i nedostaci studiranja izvan svoje domovine?
NEIRA KURTOVIĆ: Mislim da osnovna prednost studiranja u zapadnim zemljama leži u širem spektru mogućnosti koje se nude studentima. Naprimjer, postoji mogućnost stažiranja u toku ljetnog raspusta, što je jako korisno, budući da pruža studentima priliku da praktično primjene svoje znanje. Ovaj vid rada, također doprinosi razvijanju senzibilnosti značajnih za radno tržište kao npr. spoznaja značaja timskog-rada, korektnog odnosa prema kolegama, adekvatnog prezentovanja samog sebe i svojih sposobnosti i sl.
Što se tiče nedostaka studiranja van BiH, mislim da je početak na univerzitetu mnogo lakši kada studirate u svojoj domovini. Najvjerovatnije već poznajete neke studente od ranije, a ako i ne, nalazite se u okruženju ljudi koji pričaju istim jezikom i sličnog su mentaliteta. Također, biti odvojen od porodice i prijatelja zna biti teško, međutim nakon što steknete nove prijatelje, s ovim je se lakše nositi. I na kraju, bosanska hrana se mnogo razlikuje od one u zapadnim zemljama, tako da moram priznati da mi i mamina kuhinja dosta nedostaje.
Novi.ba: Šta biste poručili onima koji imaju namjeru studirati u inozemstvu?
NEIRA KURTOVIĆ: Kao što sam već rekla, studiranje u inozemstvu ima i svoje pozitivne i svoje negativne strane. Mislim da je važno pri odabiru univerziteta paziti na različite faktore, kao što su: da li je određeni univerzitet dobar za smjer koji je odabran, kakav je sistem stipendiranja, koji su preduvjeti za upis, koje mogućnosti na tom univerzitetu se pružaju, itd.
Također, poželjno je probati naći kontakte osoba koje su studirale u zemlji za koju se želi aplicirati, jer je vrlo moguće da te osobe mogu dati neke dobre savjete i biti dobar izvor informacija.
Novi.ba: Uz aktivni studentski život, čime se bavite, da li imate neke hobije, te šta Vas posebno inspiriše u životu?
NEIRA KURTOVIĆ: Većina mog vremena biva potrošena na učenje, međutim nađem malo vremena da se posvetim i drugim stvarima. Iako se ne bavim intenzivno sportom, prije godinu dana sam opet počela trenirati odbojku. Mislim da je bitno nekad se i odmoriti, tako da mi ovi treninzi dobro dođu. Također, mnogo volim putovati po svijetu i upoznavati ljude različitih religija i kultura, tako da u toku pauza između semestara nastojim sa prijateljima ili porodicom posjetiti neko novo mjesto. U životu me mnogo inspirišu ljudi koji uspijevaju da se izdignu iz loše situacije u kojoj su se našli, te bivaju ustrajni u rješavanju svih prepreka koje se nađu pred njima.
Novi.ba: Na kraju, kakav je plan za daljnji nastavak obrazovanja, kako se vidite u budućnosti?
NEIRA KURTOVIĆ: Moje zvanje nakon završene četvrte godine studija će biti Magistar Matematike. Ne namjeravam dalje raditi doktorsku tezu, jer se ne želim baviti istraživanjem ili raditi u akademiji.
Jedne od najdražih oblasti u matematici su mi vjerovatnoća i statistika, tako da bih voljela raditi u nekoj branši koja koristi moje znanje iz ovih predmeta.
Da bih se imala priliku bolje upoznati s poslovima koji mi pružaju ovu mogućnost, ovo ljeto ću raditi kao stažista u jednoj osiguravajućoj kući u Engleskoj. Nadam se da će ovo i ovom slična iskustva biti korisna u budućem odabiru zaposljenja.