KAKO JE STEPHEN HAWKING NADMUDRIO LJEKARE: Njegova hrabrost i upornost zajedno sa brilijantnim umom inspirisali su ljude širom svijeta

Poznati britanski fizičar Stephen Hawking umro je u 76. godini, saopštila je danas njegova porodica u ranim jutarnjim satima.

"Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta", stoji u objavi.

Stephen Hawking  završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije odbranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Danas je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237  sedmica. 

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom teoretskom radu.

Ljekari su prognozirali da će živjeti svega nekoliko godina. Profesor ih je demantovao i poživio više od 50 godina.