Zašto srce sve češće izdaje mlade fudbalere u vrhunskoj formi, evo šta kažu stručnjaci

Zanimljivosti
Zašto srce sve češće izdaje mlade fudbalere u vrhunskoj formi, evo šta kažu stručnjaci
.

Sportski svijet sve češće pogađaju iznenadne smrti koje snažno potresaju javnost. Mladi sportaši, uglavnom nogometaši, iako u vrhunskoj formi, umiru na sportskim terenima, a presudi im ista dijagnoza – zastoj srca.

Posljednji takav slučaj dogodio se prošloga tjedna, kad je preminuo Thomas Rodriguez, mladi nogometaš francuskog drugoligaša Toursa. Lokalni list "La Nouvelle Republique" izvijestio je kako je u petak ujutro 18-godišnjak pronađen mrtav u svojem krevetu.

Uzrok smrti još uvijek nije poznat, pretpostavlja se da je riječ o srčanom udaru, a više će se znati ovoga tjedna nakon obdukcije. Vijest o smrti mladog Rodrigueza stigla je samo pet dana nakon što je Davide Astori, kapetan Fiorentine, pronađen mrtav u hotelskoj sobi u Udinama uoči dvoboja Serije A, a i njemu je presudio zastoj srca.

Početkom godine život na terenu ostavio je i Ntaku Zibakaka, 23-godišnji Kongoanac, lijevi bek angolskoga kluba Sagrada Esperanca. Za vrijeme treninga osjećao se loše te mu je pozlilo, nakon čega je hitno prevezen u bolnicu u Benguelu. Nažalost, liječnici nisu mogli učiniti ništa osim proglasiti smrt.
Primjera je nevjerojatno mnogo. Krajem 2017. Dionatan Teixeira, brazilski 25-godišnji branič, preminuo je igrajući nogomet s prijateljima u dvorištu, a iza sebe je ostavio ženu i kćer. Bio je igrač moldavskog Šerifa.
Prije gotovo dvije godine tijekom amaterske utakmice, nastupajući za svoj Friburguense, preminuo je i Bernardo Ribeiro, 26-godišnji brazilski nogometaš. U jednom trenutku rekao je da se osjeća loše i tražio je izmjenu. Ubrzo se srušio, liječnici su ga pokušali oživiti na stadionu, no nisu uspjeli. Uzrok – također srčani udar.

Lista preminulih sve duža

Samo dva dana prije njega na utakmici rumunjskog prvenstva srušio se 26-godišnji Patrick Ekeng, mladi nogometaš Dinama iz Bukurešta, koji je unatoč liječničkim naporima preminuo sat vremena kasnije.

Prije pet godina 24-godišnji Alen Pamić, nogometaš Istre 1961., sin trenera toga kluba Igora Pamića, također je iznenada preminuo od srčanog udara dok je igrao mali nogomet. Doduše, on je imao problema sa srcem, zbog čega se nekoliko puta rušio tijekom utakmice, nakon čega je prestao igrati i trenirati. Tada je objavljeno kako je Pamić 22. nogometaš koji je preminuo u posljednjih pet godina, dok se broj nogometaša kojima je smrt prekinula karijeru od 2000. godine tada bio 51.
Koji dan prije njega u svojem stanu u Stockholmu od srca je preminuo i Ivan Turina, bivši vratar zagrebačkog Dinama.

Hrvatsku nogometnu javnost 2007. godine šokirala je vijest o smrti jednog od najtalentiranijih mladih nogometaša Varteksa, 13-godišnjeg Matea Vajagića, koji se srušio na treningu. Trener i suigrači, a zatim i ekipa hitne medicinske pomoći pokušali su mu pomoći, ali spasa nije bilo, srce mladog nogometaša prestalo je kucati.
Jedan od rijetkih koji je imao sreće bio je Fabrice Muamba, veznjak Boltona.

Mladi nogometaš preživio je srčani udar tijekom utakmice protiv Tottenhama. Liječnici su mu nakon nevjerojatnih 78 minuta uspjeli ponovno pokrenuti srce te su njegov oporavak nazvali medicinskim čudom. Sportom se više nije smio baviti profesionalno.

Očito je da je lista preminulih poprilično duga, granice u nogometu brzo se pomiču, a nogometaši koriste razne preparate kako bi napredovali. Stoga medicina ne može baš naći jedinstven razlog zašto sve više nogometaša doživi srčani udar ili iznenadnu smrt. Posebno brine to što stradavaju i najmlađi i najspremniji. Jesu li za to krivi naporni treninzi ili puno utakmica u kratkom vremenu, teško je reći. Evo što o svemu misle kardiolozi.

Sve suroviji zahtjevi
Navode kako su najčešći razlozi takvih incidenata zapravo kardiovaskularne bolesti, koje su kod većine uglavnom bile neotkrivene prije početka bavljenja sportom, a smrtni ishodi, prema liječničkim tvrdnjama, događaju se sportašima u dobi od 30 do 35 godina. Uzroke bi, tvrde, trebalo tražiti u neskladu između sve većih tjelesnih napora i mogućnosti sportaša, a okidač su najčešće preveliki napori. Nije tajna i da su zahtjevi današnjeg vrhunskog sporta sve suroviji, sve su veće ambicije trenera, igrača, ali i okoline, dok su mogućnosti organizma ograničene. U takvoj ambiciji sportaši su uglavnom prisiljeni intenzivirati svoje treninge, smanjujući pritom vrijeme za odmor i oporavak organizma.
Dakle, lako je zaključiti kako fizička aktivnost može biti pogubna kad intenzivno tjelesno vježbanje prelazi granice tjelesnih mogućnosti. Stoga je najbolja prevencija za sportaše, savjetuju liječnici, temeljiti sistematski pregled, kojima je svrha upravo rano i pravodobno otkrivanje srčanih anomalija. Osobe s dijagnosticiranom srčanom bolesti nikako se ne bi smjele baviti natjecateljskim sportom. Trebalo bi raditi i na prevenciji, pa se sve više govori o tome kako bi u svim sportskim ustanovama trebalo imati automatski eksterni defibrilator kako bi se pomoć pružila u prvih nekoliko minuta.

Novo