ČIŠĆENJE SNIJEGA MOŽE IZAZVATI SRČANI: Evo kako to spriječiti
Zvuči krajnje paradoksalno, ali ma koliko da je redovno vežbanje preporučljivo, bolje se čuvajte čišćenja snijega
Čišćenje snijega može biti jaka vježba za organizam. Ono predstavlja jedinstven oblik napora za tijelo. Može biti snažno i izazovno za cijeli vaskularni sistem uopšte, a naročito za srce. U kombinaciji sa zimskom hladnoćom, pogotovo nakon zimske mećave, može izazvati velike zdravstvene tegobe onima koji imaju skrivena koronarna oboljenja.
Evo zašto nikad ne treba da ostavljate podignute brisače zimi - već je potrebno da uradite nešto potpuno drugačije
Prvi paradoks sa čišćenjem snijega je to što je fizička aktivnost koja se obavlja tokom dužeg vremenskog perioda, preporučena kao zdrava i znatno smanjuje rizik od srčanih i drugih hroničnih oboljenja. Ali, iznenadna, snažna vježba povećava rizik od srčanog udara. Rizik da dobijete srčani udar dok čistite snijeg je mali, ali posmatrajte to ovako, ako niste radili ništa tokom godine, a odjednom počnete da jakim zamasima lopate čistite sneg, možete da ugrozite svoje srce.
Što ste aktivniji, to je rizik za razvijanje srčanih oboljenja manji, dobra forma vam može dati dodatnu kardio zaštitu.
Čišćenje snijega je veliki izazov za srce. Razlog zašto čišćenje snega povećava rizik od srčanog udara je prilično jednostavan: snabdjevanje srca kiseonikom tokom mirovanja ne predstavlja izazov za organizam, ali tokom vježbanja se značajno povećava. U tom pogledu čišćenje snijega je veoma zahtjevno.
Kada ste zdravi, tijelo ima sposobnost da poveća snabdjevanje kiseonikom onoliko koliko mu se potrebe povećavaju. Kako srce kuca jače i brže, tako se i krvni sudovi otvaraju i stvaraju dodatan protok krvi kako bi srcu napravili dovoljno kiseonika.
Međutim, kada je u organizmu prisutna koronarna bolest, blokade u krvnim sudovima mogu da ograniče protok krvi, što dovodi do usporenog i neadekvatnog snabdevanja kiseonikom. Kada srčani mišić (miokardijum) ne dobije dovoljno kiseonika, može da zataji sa radom, jer ne može da prvi normalne kontrakcije. Ako srćani mišić nema dovoljno kiseonika, postaje osjetljiv za povećane aktivnosti koje mogu dovesti do aritmija ili srčanog udara.
Drugi manje poznati tipovi bolesti srca, često neotkriveni, takođe mogu da učine srce podložno aritmijama tokom težeg napora, kada se snabdevanje kiseonikom prekorači potražnjom, može dovesti do sličnih, katastrofalnih posledica.
Zašto čišćenje snijega može biti štetno?
Samo nekoliko studija je ispitivalo "fiziologiju čišćenja snega", jer je to jako teško uraditi sa tehničke strane. Znamo da su kardiovaskularni zahtevi tokom čišćenja snega veoma visoki. U suštini to odgovara zahtevima prilikom maksimalnog testiranja vježbi, kao što je test kardijalnog stresa na traci za trčanje ili trenažnom biciklu, koji često premašuju 80- 90 procenata maksimalne tolerancije tijela na vježbe.
Postoje dva aspekta čišćenja snega koja ga čine težim za srce u poređenju sa, na primer, hodanjem ili džogiranjem.
Prvo i najočiglednije, obično se obavlja tokom hladnog vremena. Udisanje hladnog vazduha može izazvati refleksno sužavanje krvnih sudova, uključujući i koronarne arterije. Hladan vazduh može povećati sklonost krvi ka koagulaciji. Ako se formiraju krvni ugrušci, oni mogu da naprave blokadu u krvnim sudovima.
Drugo pitanje je priroda vježbe, po kojoj je čišćenje snega jedinstveno. Obično se radi bez zagrijavanja i uključuje značajan napor na rukama, koji drastično povećava krvni pritisak. Kako krvni pritisak raste, tako raste i rad srca. U međuvremenu, mišići vaših nogu obično izvode izometrijski rad (gde stvarate puno napetosti, ali se mišići ne pomjeraju). Ova vrsta aktivnosti mišića, posebno u gornjem dijelu tijela (dok čvrsto držite lopatu), povećava krvni pritisak više nego što to čini, recimo, hodanje ili trčanje.
Svaki put kada čistite sneg, ruke podižete visoko, povećavajući krvni pritisak. Osim toga, obično obavljate seriju uzastopnih manevara, koji pojačavaju prirodnu tendenciju stvaranja velikog pritiska u grudima bez izdisanja i oslobađanja tog pritiska (kao što to rade teniseri kada udaraju u lopticu). Ovo dodatno povećava krvni pritisak.
Ironično, metabolička potrošnja tokom čišćenja snega (potrošnja kiseonika za celo telo) možda neće biti viša od tipične, ali potrošnja kiseonika za srce će verovatno biti vrlo visoka. Ako se ne zagrijavate, stvarate dodatnu potrebu za kiseonikom u srcu. Krvni sudovi koji prolaze kroz radne, skeletne mišiće možda se ne otvaraju onoliko brzo, koliko je potrebno da bi srce pravilno pumpalo krv.
Potrošnja kiseonika tokom čišćenja snijega je nesrazmjerno visoka, udružena sa udisanjem hladnog vazduha može da poveća vjerovatnoću smanjenja protoka krvi i sužvanja krvnih sudova.
Šta možete da radite kada treba da čistite sneg?
Za većinu ljudi, čišćenje snega je bezopasan oblik vežbe, čak iako je naporno i teško. Ali, trebalo bi da se konsultujete sa ljekarom ako vam je dijagnostikovana koronarna bolest srca, ili ako se smatra da imate jake predispozicije za to. Ako niste navikli na zahtevne vežbe morate biti oprezni sa čišćenjem snijega.
Ovih 6 stvari obavezno uradite prije nego što počnete da čistite snijeg:
1. Postepeno se zagrijavajte, najmanje 10 - 15 minuta prije početka čišćenja snijega
2. Nosite šal oko usta da ne biste udisali hladan vazduh
3. Počnite sa čišćenjem manjih količina snijega, pogotovo kada je on vlažan i težak. Koristite manju lopatu, trebaće vam više vremena da očistite snijeg, ali će biti manje naporno za vaš organizam
4. Udišite i izdišite vazduh, ravnomerno sa bacanjem snijega. Vazduh ne zadržavajte u plućima
5. Kada se zagrijavate za čišćenje snijega, možete da radite neke intenzivnije vježbe
6. Kada ste očistili snijeg, morate da ohldite organizam, to možete da uradite laganom šetnjom
Ne zaboravite da osobe koje su često fizički aktivne smanjuju rizik od srčanih bolesti i da s eredovna vježba preporučuje i tokom zimskih mjeseci. Ukoliko morate da čistite snijegom, a imate predispozicije ka srčanim oboljenjima, posavetujte se sa svojim ljekarom. Za većinu ljudi je čišćenje snega korisna vježba, ali ukoliko imate koronarnih tegoba, bolje je da ga preskočite.