Dragan Čović: Nisam za treći entitet u BiH

Prenosimo arhiv intervju koji je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH dao Nezavisnim novinama, i to davne 26.10.2005.godine. Dosta toga se od tada promijenilo.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i smijenjeni član Predsjedništva BiH, uvjeren je da neće biti osuđen u Sudu BiH. Spreman je "na svojim leđima sam testirati pravosuđe BiH". Odgovarajući na pitanje da li će pobjeći zbog suđenja u predmetu "Lijanovići", kao što je pobjegao Ante Jelavić, Čović tvrdi kako svoj život ne može zamisliti nigdje izvan granica BiH. Kaže da nije za treći entitet u BiH jer je to opasnost.  

NN: Nakon preporuke Evropske pučke stranke i zahtjeva Vaših oponenata iz HDZa koji negoduju protiv Vašeg rada u stranci, namjeravate li se povući s čela HDZ-a BiH? ČOVIĆ: Ne, apsolutno ne. Sjednica Sabora je bila prije šest mjeseci i na njoj smo imali odgovor kako to misli većina u HDZ-u. Na sljedećoj sjednici Predsjedništva podnijeću izvješć e o protekla četiri i pol mjeseca svoga rada. Vjerujem da je način na koji smo radili dao rezultat sukladno onome što sam na sjednici Sabora obećao o ustrojavanju i organiziranju stranke i strateškom djelovanju na duži period. Naravno, ima određenih slabosti. Naslijedio sam ja toga mnogo što ne funkcionira dobro, pa između ostalog i grupu ljudi koja misli drugačije.  NN: Da li, po Vašem mišljenju, iza tvrdnji o Vašem lošem vođenju stranke stoji nešto drugo? ČOVIĆ: Apsolutno. Mislim da mnogi ljudi skrivaju svoju nesposobnost u djelovanju. Evo, sada im je data šansa da dođu na sjednicu Predsjedniš tva i kažu sve o bilo kakvom problemu: obrazovanju, televiziji, policiji, obrani. Ali tim ljudima to sada ne odgovara, jer su navikli na komociju i autonomnost u odlučivanju, koja je jako dobro plaćena, a prije nikome nisu odgovarali. Kako niste primijetili da nijedan ministar nije među tom grupom ljudi, nijedan predsjednik županijske vlade, nijedan načelnik općine.  NN: Takvi ljudi Vam neće biti oponenti jer su na položajima. ČOVIĆ: Ne, ne. Mnoge od njih biraju direktno na izborima. Radi se o ljudima koji imaju svoju jako dobro plaćenu komociju. Dinamika kojom ja radim teško se može pratiti i ja to s te strane razumijem. Uvjeren sam da u Predsjedništvu imamo 90 odsto potpore za ono što radimo.  NN: Čemu onda pismo kritike Vašeg načina izbora za predsjednika HDZ-a od strane Evropske pučke stranke? ČOVIĆ: Pismo smo dobili i analizirali i dali odgovor na to pismo, a dokument su potpisala 22 člana Predsjedništva stranke. Brine me što je uslijedila takva reakcija na priziv pojedinaca iz stranke, a da nisu pitali drugu stranu. Onda smo na naše pismo ponovo dobili odgovor. Taj odgovor glasi da ću ja 7. novembra biti u Briselu, a da ću se 26. novembra sastati s predsjednikom Evropske pučke stranke u Sarajevu. Mi smo u tom pismu kazali da na sjednici Sabora nije ništa bilo što nije demokratski i legalno.  NN: Vrlo je interesantno da je među Vašim oponentima i dopredsjedavajući Predstavnič kog doma bh. parlamenta Martin Raguž, a nedavno ste viđeni da zajedno ručate? ČOVIĆ: To je veličina Dragana Čovića.  NN: A da li je u pitanju to što se kriza unutar HDZ-a namjerno produbljuje, kako biste uoči narednih izbora određenim političkim igrama ponovo zbili razjedinjeno glasač ko tijelo vaše stranke? ČOVIĆ: Tijelo HDZ-a će se zbiti, a HDZ će uvjerljivo dobiti naredne izbore što se tiče hrvatskog glasačkog tijela.  NN: Nakon poznatih događaja s Antom Jelavić em koji je pobjegao iz BiH nakon što je u Sudu BiH osuđen na deset godina zatvora, je li moguće da se dogodi sličan scenarij kada ste Vi u pitanju? ČOVIĆ: Ne, apsolutno ne. Ja sam rođen u Mostaru i meni je ova država svetinja. I zato se borim za nju. Ja svoj život ne mogu zamisliti nigdje izvan BiH. Imao sam za to stotinu prilika i u ratu i nakon rata, i kao gospodarstvenik i kao političar. Ne znam što bi se to moglo desiti da mene motivira da napustim ovaj prostor.  NN: Možda eventualna presuda u slučaju "Lijanovići", u kojem ste jedan od optuženih? ČOVIĆ: Vjerujem da za to nema apsolutno nijednog razloga. Precizno sam kazao i sucu i tužitelju, a evo sada i javno. Ja sam spreman testirati bh. pravosuđe na svojim leđima.  NN: Da li je hrvatski narod u BiH ugrožen? ČOVIĆ: Vještina upravljanja BiH jeste kada ćemo prepoznati mjeru između nacionalnog i građanskog. Ko god misli u BiH podvaliti opciju samo građanskog ili samo nacionalnog, strahovito griješi prema građanima BiH. Hrvati u BiH danas se mogu osjećati ugroženim na 70 posto teritorije, kao što se Bošnjaci mogu osjećati barem na 30 posto teritorije.  NN: Zbog čega su ugroženi? ČOVIĆ: Bio bih zadovoljan da dobijemo novi ustav BiH. I ovdje ne govorim o novom ustavu, već o Ustavu BiH jer sada imamo nešto iz Dejtona i to smo nazvali Ustavom. A sada to prevodimo ovih dana, nakon deset godina. I ako je to iz Dejtona mjera za Ustav, onda se bojim da nemamo pravni okvir za funkcioniranje države. Ustav bi, ipak, trebalo da bude nekakva naša Biblija, nekakav naš Kuran. Provjerite koliko je reformi koje smo donijeli u posljednjih nekoliko godina usklađeno s tim Dejtonskim ustavom, pa će vam sve biti jasno. Treba nam novi ustav i drago mi je što je gospodin Oli Ren otvoreno poručio da je to čak moguće do narednih izbora.  NN: Da li je to onda odgovor na moje pitanje da je hrvatski narod u BiH ugrožen zbog ustavnog uređenje države? ČOVIĆ: Apsolutno. Postavkom Ustava treba zagarantirati jednakost svih naroda i građana BiH.  NN: Znači, niste za treći entitet? ČOVIĆ: Ja apsolutno nisam za treći entitet. Treći entitet je opasnost. Ja sam za moderno uređenu, organiziranu BiH.  NN: Da li ćete zagovarati moderni ustav BiH ili tri federalne jedinice? ČOVIĆ: Ja ću zagovarati moderni ustav BiH. Ja nisam nikada govorio o tri federalne jedinice. To je više izvučeno iz konteksta na novinarsko pitanje, jer sam uvijek govorio da ako postoji RS kao federalna jedinica, onda moramo i za druga dva naroda naći protutežu. Mislim da bi se država dala napraviti, samo je pitanje je li to realno, s četiri-pet multietničkih regiona, koji bi imali instrumente izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti, ali isto tako da obuhvate određene teritorije, kako bi se izbjeglo da nam se u narednih deset godina čitava država preseli u Sarajevo.

Izvor: Novi.ba