"IMAO SAM 15 GODINA i 105 KILOGRAMA": Ispovijest tinejdžera daje tužnu sliku života djece, koja provode sate na telefonu i jedu brzu hranu

Čak u 95 odsto slučajeva uzrok gojaznosti su nezdravi stilovi života – nepravilna ishrana i manjak fizičke aktivnosti koju adolescenti zamjenjuju satima provedenim uz računar, televiziju, mobilne telefone.

- Od malena sam bio gojazan. Obroci su se uglavnom svodili na brzu hranu, kretao sam se uglavnom samo od škole do kuće i nazad, a škola mi je blizu kuće. Šest sati dnevno sam provodio za kompjuterom, dva sata sa telefonom, a pritom sam i puno spavao – priča za "Blic" 17-godišnji Dejan Rajičić iz Kraljeva.

Njegov vršnjak iz Bara priča da je bio fizički aktivan, vozio je bicikl i išao na plivanje.

- Ali zato sam mnogo spavao, mnogo vremena provodio uz televizor, voleo pojačanu ishranu, grickalice, čokoladu, brzu hranu, gazirana pića – kaže mladić iz Crne Gore koji nije želeo da mu se spominje ime.

I Kraljevčanin i Baranin nalaze se u u Specijalnoj bolnici "ČIGOTA" i učesnici su zdravstveno rekreativnog programa "Čigotica". Dejan Rajičić ovde je već drugi put, a Baranin treći.

- Prvi put kada sam došao na Zlatibor imao sam 108 kg i za 21 dan sam smršao osam kilograma. Pravilnom ishranom i kretanjem za godinu dana skinuo sam još nekoliko kilograma. Sada sam opet u "Čigotici" i želim da trajno riješim problem i unaprijedim zdravlje – kaže Dejan.

Baranin je sa 15 godina imao čak 105 kilograma, a danas 25 manje.

Gojaznost je najčešče hroničko oboljenje dece, a brine činjenica što djeca ostvaruju sve teži stepen gojaznosti. Čak 80 odsto gojaznih adolescanata je gojazno u ranoj odrasloj dobi, ukazuje prim. dr Snežana Lešović iz Bolnice "ČIGOTA".

- Danas govorimo o nutritivnoj tranziciji i potpuno novim obrascima u ishrani naše djece. Riječ je hiperkalorijskoj ishrani sa puno masti, ugljenih hidrata, nekontrolisanom unosu grickalica, slatkiša, brze hrane, slatkih a u poslednje vrijeme i energetskih napitaka. Sve su rijeđi obroci u okviru porodice, obroci se preskaču, a porcije su sve veće. Analiza podataka o navikama naših pacijenata ukazuje da su fizički neaktivni, svako peto dijete se rekreativno bavi sportom, a uz medije i društvene mreže provode više od pet sati dnevno, malo spavaju – ističe dr Lešović.

U Cenar za prevenciju i lečenje gojaznosti kod djece i adolescenata u Specijalnu bolnicu "ČIGOTA" upućuju se gojazni adolescenti uzrasta od 12 do 18 godina. Liječenje traje 21 dan, a troškove liječenja finansira nadležni RFZO. Za devet godina, od kada postoji program "Čigotica", ovde je lečeno 5.350 mladih.

Preporuke "Čigotica" tima za prevenciju i liječenje gojaznosti su: korekcija ishrane i pravilna ishrana od ranog detinjstva, fizička aktivnost najmanje 60 minuta na dan i da mladi manje od dva sata provode uz računare, TV i mobilne telefone.

- Važno je na vreme dijagnostikovati gojaznost kod djeteta i ne odlagati liječenje! Potrebno je preduzeti energične mjere za liječenje. Samo tako ćemo spriječiti nastanak komplikacija gojaznosti, kao što su povišeni krvni pritisak, poremećaj metabolizma lipida, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, respiratorne, ortopedske i psihološke komplikacije, a uz to i ogromne ekonomske troškove za liječenje - dodaje dr. Snežana Lešović.