Misterija napokon riješena: Evo zašto ljudi zaista grizu nokte

Svi ljudi do neke mjere čačkaju i grizu nokte. Mi krećemo s terapijom kada zbog toga počnu sebi nanositi štetu, objašnjava psiholog Fred Penzel koji se specijalizirao za poremećaj repetitivnog tjelesnog ponašanja.

Prema nekim studijama, čak 20 posto ljudi grize nokte, a Fred Penzel ističe kako, iako je broj onih kojima je potrebna stručna pomoć manja, takav poremećaj, stručnog naziva onihofagija, je i dalje čest. 

No, ostaje pitanje zašto ljudi grizu nokte. 

Trenutno objašnjenje je da si podsvjesno uravnotežujemo osjećaje – kada nam je dosadno, tako se stimuliramo, kada smo pod stresom grickanje pruža privremeno olakšanje, piše "Vox.com".

"Djeluje bifazno, poput cigarete. U određenim okolnostima rješava nas dosade, u drugima nas smiruje", objašnjava rezultate svog istraživanja prof. Sarah Roberts sa sveučilišta u Montrealu. 

Sigmund Freud, primjerice, je tvrdio kako ljudi koji grizu nokte imaju tzv. oralnu osobnost, odnosno imali problema u fazi djetinjstva u kojoj dijete istražuje svijet stavljanjem predmeta u usta. 

Tvrdio je i da grizenje noktiju otkriva ljude koji su skloni oralnom seksu. 

Za to nije našao nikakvih dokaza i teorija je odbačena. 

Kasnije istraživači su tvrdili kako su grizenje noktiju, čupanje kose i čačkanje kože oblici samoozljeđivanja te da ljudi podsvjesno mrze sebe. 

No, većina ljudi koji grizu nokte želi se riješiti navike i nisu skloni samoozljeđivanju. Tek su '90-ih godina prošlog stoljeća psiholozi počeli ozbiljno izučavati grizenje noktiju. 

No tada su ih svrstali među opsesivno-kompulzivno ponašanje. 

"To nije prava riječ. Za početak, kompulzivno ponašanje povezano se s izrazitom tjeskobom. Griženje noktiju je popraćeno užitkom. Oni koji to rade žele se riješiti navike, ali u trenutku kad grizu, oni to žele. Iako oni koji pate od OKP-a češće grizu nokte, to su dva odvojena poremećaja", objašnjava dr. Penzel.