Trebate voditi duže razgovore

Vi i kolega ste u liftu. Dok se tako spuštate u toj metalnoj kutiji, tišina koja vlada među vama sve više i više raste. Postaje vam neugodno. I onda odjednom vaš kolega progovori: „Baš je sramota što smo zaglavili u kancelariji na ovako lijepom danu!“ vi promrmljate : „Da, baš.“

Kao introvert, vi mržite kratke razgovore. Vi volite dublje razgovore pomoću kojih ćete saznati šta se zaista dešava u nečijoj glavi. Ispostavilo se da je dublji razgovor zaista bolji za sve nas, bilo da smo introvert, ektrovert ili ni jedno od to dvoje.

Sretni ljudi imaju smislenu konverzaciju

Psiholog Matthias Mehl i njegov tim su počeli da proučavaju sreću i dubok razgovor. Njegova studija, objavljena u časopisu Psychological Science, uključila je studente koledža koji su nosili elektronski aktiviran diktafon sa mikrofonom na kragni, koji je snimao odreske razgovora 30-sekundni svakih 12,5 minuta u roku od 4 dana. Ovo je stvorilo konverzacijski "dnevnik" njhovog dana.

Zatim su istraživači prošli kroz razgovore i kategorisali ih ili kao male razgovore (govor o vremenu, nedavnoj TV emisiji itd.) Ili sadržajne razgovore (govori o filozofiji, aktuelnim događajima itd.). Istraživači su bili pažljivi da ne bi automatski označili određene teme na određeni način – npr. ako su govornici analizirali karaktere TV serije i njihove motivacije, ovaj razgovor se smatrao sadržajnim.

Istraživači su otkrili da je oko trećine razgovora bila sadržajna, a petina se sastojala od malog razgovora. Neki razgovori se ne uklapaju u bilo koju kategoriju, kao što su diskusije koje su se fokusirale na praktična pitanja; recimo ko će odnijeti smeće.

Rezultati? Mehl i njegov tim su otkrili da najsrećnija osoba u istraživanju ima dvostruko više sadržajnih razgovora, a samo jednu trećinu malih razgovora, kao i najnesretnija osoba. Gotovo svaki drugi razgovor koji je najsrećnija osoba imala - oko 46 procenata dnevnih razgovora - bio je suštinski.

Što se tiče najnesretnije osobe, samo 22 odsto razgovora tog pojedinca bilo je sadžajno.

Mali razgovor je jednako nezadovoljstvo? 

Zašto je sreća povezana s dubokim razgovorima?

Daljnja istraživanja su i dalje potrebna, jer nije jasno da li se ljudi čine srećnijim putem dužih razgovora ili ljudi koji su već srećni više koriste suštinske razgovore. Međutim, jedno je očigledno: sreća i duže interakcije idu jedno uz drugo.

Dublji, smisleniji razgovori povezuju ljude, dok mali razgovori ne.

Kako da imate više smislenih razgovora

Nikada nećete u potpunosti potisnuti male razgovore jer oni postoje iz nekoliko bitnih razloga:

Npr. Oni su potrebni za zagrijavanje, uvod u konverzaciju. Onaj slučaj u liftu, da vas je kolega upitao koje su vaše najveće želje ili najmračnije tajne, to bi bilo previše i prebrzo. 

Mali razgovori nam pomažu također da vidimo koja bi nas to tema mogla odvesti u dublji, smisleniji razgovor. Da ste odgovorili kolegi, „Stvarno je sramota biti zatvoren danas. Volio bih da sam sad kod kuće i da radim na svom dronu u bašči.“ , to bi sigurno produžilo konverzaciju i otvorilo mnoga druga pitanja i teme. 

Ipak, možete minimizirati mali razgovor i maksimizirati dublji razgovor. Evo nekoliko pitanja koja će vam pomoći u tome:

Umjesto...

"Kako si?"
"Kako ti je prošao vikend?"
"Gdje si odrastao?"
"Od čega živiš?"

Probaj...

"Koja je tvoja priča?"
"Koji dio vikenda vam je bio omiljeni?"
"Recite mi nešto zanimljivo o tome gde ste odrasli."
"Šta vas je to privuklo pa ste odabrali to zanimanje?"