Irak zabranio isticanje izraelskih zastava: Abadi na granicu došao u uniformi šiitskih milicija
Vlasti Iraka su zabranile uporabu i masovno isticanje zastave Izraela. Zakon u Bagdadu je usvojen nakon što je izraelska zastava postala česta simbol na skupovima za neovisnost Kurdistana.
Odluka je obvezna za državne institucije i odjele. Podsjetimo da također da Irak i Izrael nemaju uspostavljene diplomatske odnose.
Izrael je bio jedina država koja je otvoreno izrazila potporu referendumu o neovisnosti Iračkih Kurda
Irački parlament u Bagdadu je zbog toga izglasao zakon kojim se zabranjuje isticanje izraelske zastave u zemlji. Razlog je bio i što su se na skupovima uoči, tijekom i poslije referenduma na okupljanjima iračkih Kurda uz njihove zastave isticale i zastave židovske države.
“Zastupnički dom je glasovao tijekom redovite sjednice i usvojena je odluka o kaznenoj odgovornosti svih koji na javnim mjestima podižu zastavu cionističkog entiteta“, izjavio je jedan irački zastupnik za Al-Sumaria News.
Izvor je dodao da je odluka došla na zahtjev čelnika Građanskog saveza, odnosno iračke političke koalicije Al-Muwatin pod vodstvom Ammara Al-Hakima, predsjednika Islamskog vrhovnog vijeća Iraka. Koalicija od ukupno 328 ima 29 zastupnika u iračkom parlamentu.
Izraelske su zastave isticane tijekom brojnih skupova za neovisnost kurdistanske regije, kako u Iraku tak i diljem Europe. Pokrajinska vlada je rekla da su zastave isticane “spontano” i ove pojedinačne akcije nisu odražavale stav vlade.
No, poznato je da je Izrael bio duboko involviran o proces stvaranja neovisnog Kurdistana i bio je jedina država koja je u više navrata i s najviših položaja izrazila potporu referendumu iračkih Kurda održanom 25. rujna.
Nakon referenduma su se mobilizirale snage Bagdada, koje su uz bezuvjetnu podršku Turske i Irana oslobodile sva područja koja su Kurdi zauzeli nakon 2014. godine, među kojima grad Kirkuk, naftna polja u toj regiji, izbile su na granicu s turskom i osigurale nadzor nad naftovodom Kirkuk – Silopi – Ceyhan u Turskoj.
Izraelski dužnosnici su Kurde namjeravali, što još uvijek pokušavaju učiniti u Siriji, kako bi se presjekao takozvani “šiitski polumjesec” koji se proteže od Teherana do Bejruta, a židovska država smatra da je to područje pod kontrolom država i milicija koji su “prijetnja nacionalnoj sigurnosti Izraela”.
To je veliki izazov za Izrael, posebno nakon jučerašnjeg pojavljivanja iračkog premijera Haidera Al-Abadija na graničnom prijelazu Al-Qaim sa Sirijom, gdje je došao na prve linije i na granici podigao iračku zastavu, ali se pojavio u uniformi iračkih šiitskih Hashd Al-Shaabi snaga. To je istovremeno bio simboličan odgovor Washingtonu koji je tražio raspuštanje ovih milicija, što je Abadi kategorički odbio.
U regiji su u ovom trenutku neke zemlje spremne uspostaviti veze s Izraelom, prije svega zaljevske monarhije, a neke od njih izjavljuju kako će vjerojatno razmotriti uspostavu bilateralnih odnosa.
No, iračke središnje vlasti, Turska, Iran i Hezbollah su optužili Izrael da je stajao iza referenduma, što je izazvalo duboku krizu s Bagdadom.
Izrael je zanijekao bilo kakvu uključenost u kontroverzni referendum, ali brojne izjave visokih dužnosnika, ministara i premijera Netanyahua govore suprotno.
Prema kurdskim izvorima, Massoud Barzani je računao na podršku 80 svjetskih zemalja, koje su, navodno, bile spremne priznati rezultate referenduma. Međutim, nakon vojne intervencije Bagdada i odluke kurdske frakcije obitelji Talabani da svoje snage bez borbe povuku i prepuste područja vojno nadmoćnijim snagama iračke vojske i šiitskih milicija, međunarodna potpora Barzaniju je izostala.
Nakon referenduma i više upozorenja od strane Bagdada, premijer Haider Al-Abadi je vojsci dao zapovijed da oslobodi sva područja koja nisu dio kurdske autonomne regije, Peshmerga snage su se bez borbe povukle sa svih spornih područja.
Massoud Barzani, predsjednik autonomne kurdske regije u Iraku, nakon propasti plana o uspostavi neovisnog Kurdistana, podnio je neopozivu ostavku, iako je najavio da će i dalje biti politički aktivan.
Što se tiče novog iračkog zakona, čini se da neće biti previše sankcioniranih među Kurdima na sjeveru zemlje, koji se osjećaju izdanima i od Izraela, posebno od Sjedinjenih Država. To se moglo vidjeli na transparentima koji su se 4. studenog pojavili na prilazima i u gradu Erbilu, na kojima stoji kako je “Amerika izdala Kurde” i kako Kurdima Amerika više “nije prijatelj”.
(logicno.com)
