Samo prošle godine 38 osoba identificirano kao žrtve trgovanja ljudima: STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA JE BROJKA DALEKO VEĆA!

U Hrvatskoj je samo prošle godine 38 osoba identificirano kao žrtve trgovanja ljudima, od čega je 35 hrvatskih državljana uglavnom iskorištavano za ilegalni rad i seksualne usluge, no tamna je brojka, upozoravaju stručnjaci, daleko veća zna li se da se na svjetskoj razini tek dva posto žrtava spasi iz ralja trgovaca ljudima.

Iako u Hrvatskoj, barem do sada, nije bio službeno zabilježen slučaj otmice ili trgovanja ljudi u svrhu odstranjivanja organa, odnosno ilegalne transplantacije, prisutni su drugi oblici trgovanja ljudima, najviše u seksualne svrhe, ali i zbog prisilnog rada i obavljanje ilegalnih radnji.

Sa žrtvama trgovine ljudima u Hrvatskoj i Europi, a najviše u Londonu, radila je časna sestra Stanka Oršolić iz organizacije Redovnice Europe umrežene u borbi protiv trgovanja ljudima i iskorištavanja (RENATE).

Kaže da je u Hrvatskoj situacija prilično specifična i da se u zadnje tri godine bilježi porast u identificiranju žrtava. No, osnovni je problem što je i dalje vrlo mali broj žrtava trgovine ljudima otkriven. U zadnje tri godine u Hrvatskoj je zabilježeno 105 žrtava trgovine ljudima, dok je u 2002. godini, od kada se počeo bilježiti broj identificiranih žrtava, do 2013. ukupno bilo 147 žrtava što je svojevrsni uspjeh institucija, drži Oršolić, javlja Hina.

"U Hrvatskoj je slučaj internog trgovanja što znači da su žrtve domaći stanovnici, no bilo je i radne eksploatacije pa su radnici bili iz drugih također siromašnih područja. To su uglavnom žrtve iz bivše Jugoslavije, posebno iz Srbije, BiH i Crne Gore. U Hrvatskoj se prvenstveno žrtve seksualno eksploatiraju, radi se o 80 posto slučajeva, potom se eksploatiraju za rad što je postao trend. Prisilna eksploatacija može biti prisilni rad, neplaćeni rad i iskorištavanje ljudi budući su slabijeg obrazovnog statusa ili u svojoj okolini nisu našli adekvatni posao. U potrazi za boljim životom i poslom naišli su na tvrtke koje zapošljavaju ljude time da im ne isplaćuju plaće ili su potplaćeni, imaju loše radne uvjete ili pak nemaju ljudske uvjete stanovanja i prehrane", kaže Oršolić.

Tvrdi da se u svakom dijelu svijeta mogu naći žrtve trgovine ljudima. Kao primjer ističe našu obalu koja je problematična tijekom turističke sezone kada su velike fluktuacije ljudi i turista, ali i veliki gradovi, poput Zagreba, gdje operiraju kriminalne skupine.

Po podacima Vijeća Europe i UN-a na godišnjoj razini se u svijetu obavi 97 hiljada legalnih operacija, a do ilegalne transplantacije dolazi zato što samo u SAD-u 100 hiljada ljudi godišnje ima potrebu za  transplantacijom pa srazmjer između potreba i raspoloživih organa otvara prostor za ilegalno trgovanje. Ljudima se u svijetu svugdje trguje, no najčešće u SAD- u, Iranu i na Kosovu. Počinitelji su otmičari, prijevoznici, progonitelji, ali i oni uključeni u proces - liječnici, policija i carinici. Osim nedostatka organa i dugih lista čekanja za transplantaciju razlozi trgovanja ljudima u svijetu su među ostalim i razni obredi, što je primjerce zabilježeno u Ugandi te krajnje siromaštvo i novac.

Najviše se trguje bubrezima, jetrom, srcem, plućima, gušteračom, spolnim stanicama, krvlju i spermom, a žrtve su izgubljeni, napušteni, nemoćni, sami, ali nerijetko i zatvorenici. Procjena je da na godišnjoj razini oko 800 tisuća ljudi postane žrtva trgovine ljudima, a godišnja dobit od trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja veća je od 12 milijardi američkih dolara.

Za kazneno djelo ropstva hrvatski sudovi mogu izreći zatvorsku kaznu od šest mjeseci do 15 godina, za trgovanje ljudima od godine do 15 godina zatvora, dok za trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima počinitelj može dobiti od godinu do 10 godina zatvora.