MILIONI LJUDI PATE ZBOG POMJERANJA KAZALJKI: Večeras ćemo ih pomjeriti POSLJEDNJI PUT?!
Kazaljke na satu Evropljani će u večeras pomjeriti za jedan čas unazad, i to možda po posljednji put u svom životu.
Naime, oko 70 poslanika Evropskog parlamenta zatražilo je obustavljanje promjene vremena dva puta godišnje, zalažući se za isključivu upotrebu ljetne satnice. Oni smatraju da je nasilno pomjeranje vremena - zapravo njegovo uzaludno trošenje. Nešto slično 2011. godine već su uradili Rusi, koji su sat pomjerili unazad na proljeće, a zatim su ostali na ljetnjem vremenu, ali su to korigovali 2014. vrativši se na originalno, zimsko vrijeme, koje od tada ne mijenjaju. Srbija je prvi put promijenila vrijeme 27. marta 1983. godine, kada je sat vraćen unazad i prešlo se na ljetnu satnicu.
Razlikovanje ljetnjeg i zimskog vremena već godinama se kritikuje kao „opasna i bezvrijedna“ navika, koja je odavno pravazišla svoj glavni cilj – uštedu električne i druge energije. Taj cilj nikada nije ispunjen, smatraju kritičari, te ističu da se u 21. vijeku, u toplim letnjim noćima, troši čak i više energije na klime i ventilatore.
- Kada je ova praksa uvedena, ideja je bila da se iskoristi više dnevne svetlosti. No, rekao bih da ona danas nema mnogo smisla, jer je većina radnika u to vreme radila od šest sati ujutru. Sada toga više nema i najveći broj zaposlenih radi tek od osam sati, te ne vidim mnogo smisla da Srbija i dalje menja vreme, osim da se prilagodi postojećoj evropskoj praksi – kaže Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta za srbijanski list Blic.
Osim ekonomskih, kritičari na svojoj strani imaju i zdravstvene argumente.
- Naučna istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata - istakao je Pavel Svoboda, češki poslanik koji u Evropskom parlamentu predvodi neformalnu radnu grupu okupljenu oko te inicijative.
Po njihovim argumentima, u Evropi se u nedelji promene dešava čak 30 odsto više saobraćajnih nesreća. Neka djeca imaju slabiji učinak u školi, a zaposleni na radnom mjestu. U pojedinim EU zemljama, kao što su Nemačka, Belgija, Francuska, Finska, Švedska, Slovačka, Češka i Holandija, pokrenute su kampanje i peticije koje se zalažu isključivo za ljetno vrijeme, te nikoga ne bi čudilo ako u novembru Evropski parlament izglasa tu rezoluciju.
Ono što je zanimljivo jeste da bi, u tom slučaju, tokom cijele godine vladala satnica koja „nije prirodna“, već konstruisana prije skoro jednog vijeka. Razlozi za to su prvenstveno ekonomski, s obzirom na to da ljudi češće ostaju napolju, posećuju kafiće i više troše ako noć stiže kasnije.
Promjenu vremena su u Evriopi, poslije Rusije, ukinule i Belorusija i Turska, dok je Island jedina evropska zemlja koja nikada nije mijenjala vrijeme, baš kao ni mnoge države u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Građevinac promijenio istoriju
Ljetno računanje vremena osmislio je prije 110 godina građevinac Vilijam Vilet, koji je primijetio da Britanci ljeti spavaju i kada sunce svane, a noću pale svijeće da bi završili poslove. U njegovom pamfeltu „Trošenje dnevne svetlosti“ tvrdio je da će pomjeranje sata 80 minuta unazad naciji poboljšati zdravlje i sreću, ali i donijeti uštede od 2,5 miliona funti. Viletova ideja je ismijana, a on je umro 1915, samo godinu dana prije nego što je Njemačka usvojila njegov prijedlog.
Mjesec dana potom primjer su slijedile Britanija, Belgija, Danska, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija, Norveška, Portugal, Švedska i Turska. Vileta je u njegovim zapažanjima pretekao Bendžamin Frenklin koji je još 1784. u jednom pismu ismijavao činjenicu da ljudi spavaju tokom jutra, a onda pale svijeće da bi radili.
(Novi.ba/BLIC.rs)
